Životna sredina

Investitor odustao od izgradnje male HE u Parku prirode Velebit

Photo: Goran Šafarek/WWF

Objavljeno

11.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanija „Hidroenergetska postrojenja“ odustala je od izgradnje male hidroelektrane na reci Krupi u Parku prirode Velebit, što su pozdravila brojna udruženja za zaštitu prirode, saopštio je Svetski fond za prirodu (WWF).

„Kompanija ‘Hidroenergetska postrojenja’ obavestila je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da odustaje od postupka ocene o potrebi procene uticaja na okolinu za izgradnju male hidroelektrane na reci Krupi. Time je investitor de fakto odustao od projekta u Parku prirode Velebit“, navodi se u saopštenju WWF.

Stručnjaci iz udruženja BIOM, Eko Pan, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i WWF-a još u septembru su se snažno usprotivili korišćenju reke Krupe u hidroenergetske svrhe.

Krupa je najveća pritoka reke Zrmanje i sastavni deo Parka prirode Velebit, a ujedno je i deo evropske ekološke mreže Natura 2000, pa bi izgradnja hidroelektrane imala velik uticaj na ekologiju i prirodne karakteristike zbog kojih je područje i stavljeno pod hrvatsku i međunarodnu zaštitu, dodaje se u saopštenju.

„Odluka investitora da se povuče iz ovog projekta je više nego dobrodošla, jer je jedina ispravna kako bi se sačuvao jedan od temeljnih prirodnih fenomena zbog kojih je Park prirode Velebit i proglašen, a to su sedrene barijere. I stručno vodstvo Parka takođe je bilo protiv izgradnje, što su jasno rekli i samom investitoru“, rekla je Irma Popović Dujmović, koordinatorka projekata u WWF Adria.

U WWF-u kažu da je privatni investitor planirao da izgradi hidroelektranu snage 1,6 MW s branom visine 1,5 i dužine 45 metara, i cevovodom dužine 170 metara kojim bi se preusmeravao tok reke na turbinu. Kažu da bi ceo zahvat uticao na dno reke u površini od 2.000 kvadratnih metara, u velikoj većini prirodnih sedrenih barijera.

Područje je toliko nepristupačno da je investitor razmišljao čak o gradnji pomoću helikoptera, bez obzira na uticaj buke, vrtloga vazduha i izduvnih gasova na prirodu i životinjski svet ovog zaštićenog područja, dodaje se u saopštenju.

Predstavnici udruženja za zaštitu prirode istakli su da se ovakvim planovima poništava sama svrha zaštićenih područja, navodeći iskustvo sa rekom Mrežnicom, na kojoj je izgradnja male hidroelektrane prouzrokovala degradaciju lokaliteta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aukcije srbija solar vetar rezultati

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

11. januar 2017. - Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila kvotu za premije od 424,8 MW. Izabrani su investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

11. januar 2017. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

11. januar 2017. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

11. januar 2017. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu