Životna sredina

Investitor odustao od izgradnje male HE u Parku prirode Velebit

Photo: Goran Šafarek/WWF

Objavljeno

11.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanija „Hidroenergetska postrojenja“ odustala je od izgradnje male hidroelektrane na reci Krupi u Parku prirode Velebit, što su pozdravila brojna udruženja za zaštitu prirode, saopštio je Svetski fond za prirodu (WWF).

„Kompanija ‘Hidroenergetska postrojenja’ obavestila je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da odustaje od postupka ocene o potrebi procene uticaja na okolinu za izgradnju male hidroelektrane na reci Krupi. Time je investitor de fakto odustao od projekta u Parku prirode Velebit“, navodi se u saopštenju WWF.

Stručnjaci iz udruženja BIOM, Eko Pan, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i WWF-a još u septembru su se snažno usprotivili korišćenju reke Krupe u hidroenergetske svrhe.

Krupa je najveća pritoka reke Zrmanje i sastavni deo Parka prirode Velebit, a ujedno je i deo evropske ekološke mreže Natura 2000, pa bi izgradnja hidroelektrane imala velik uticaj na ekologiju i prirodne karakteristike zbog kojih je područje i stavljeno pod hrvatsku i međunarodnu zaštitu, dodaje se u saopštenju.

„Odluka investitora da se povuče iz ovog projekta je više nego dobrodošla, jer je jedina ispravna kako bi se sačuvao jedan od temeljnih prirodnih fenomena zbog kojih je Park prirode Velebit i proglašen, a to su sedrene barijere. I stručno vodstvo Parka takođe je bilo protiv izgradnje, što su jasno rekli i samom investitoru“, rekla je Irma Popović Dujmović, koordinatorka projekata u WWF Adria.

U WWF-u kažu da je privatni investitor planirao da izgradi hidroelektranu snage 1,6 MW s branom visine 1,5 i dužine 45 metara, i cevovodom dužine 170 metara kojim bi se preusmeravao tok reke na turbinu. Kažu da bi ceo zahvat uticao na dno reke u površini od 2.000 kvadratnih metara, u velikoj većini prirodnih sedrenih barijera.

Područje je toliko nepristupačno da je investitor razmišljao čak o gradnji pomoću helikoptera, bez obzira na uticaj buke, vrtloga vazduha i izduvnih gasova na prirodu i životinjski svet ovog zaštićenog područja, dodaje se u saopštenju.

Predstavnici udruženja za zaštitu prirode istakli su da se ovakvim planovima poništava sama svrha zaštićenih područja, navodeći iskustvo sa rekom Mrežnicom, na kojoj je izgradnja male hidroelektrane prouzrokovala degradaciju lokaliteta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija marko bislimoski esm solar struja uvoz ugalj

ESM bi trebalo više da koristi to što je struja na tržištu jeftinija od njegove proizvodnje

11. januar 2017. - Marko Bislimoski, predsednik Regulatorne komisije za energetiku, budućnost firme Elektrani na Severna Makedonija ne vidi samo u proizvodnji

Leitwind donosi energetsku nezavisnost sirom Balkana

Leitwind donosi energetsku nezavisnost širom Balkana

11. januar 2017. - Leitwind pravi vetroturbine snage od 250 kilovata do tri megavata, konstruisane za efikasan rad u celom spektru vetra u Jugoistočnoj Evropi

severna makedonija investicije solar baterije vetroelektrane sanja bozinovska

Prvi godišnji plan za izgradnju energetskih objekata predviđa elektrane od 1.265 MW

11. januar 2017. - Severna Makedonija je novim Zakonom o energetici uvela godišnji plan izgradnje novih energetskih kapaciteta

severna makedonija bitola 3 solar kfw ebrd esm loan mickoski bozinovska uzuncev

ESM dobio kredite za investicije u solar i hidroelektrane

11. januar 2017. - Elektrani na Severna Makedonija je danas potpisala ugovore o državnoj garanciji i kreditima za dva velika energetska projekta