OIE

IEA: EU će 2035. i dalje biti najveći svetski uvoznik solarnih panela

solarni paneli eu iea uvoz

Foto: Pexels

Objavljeno

04.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija je najveći svetski uvoznik solarnih panela, a očekuje se da će to i ostati barem do 2035. godine, navodi se u najnovijem izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Udeo tehnologija čiste energije u ukupnom uvozu unije će porasti sa ispod 10% u 2023. na 35% u 2035. godini, dok će se udeo fosilnih goriva smanjivati.

Domaća proizvodnja solarnih panela u EU bila je dovoljna za nešto ispod 15% potražnje u 2023. godini, dok je ostatak pokriven uvozom, a čak su stvorene i zalihe koje su bile na oko tri puta veće od novih kapaciteta instaliranih u toj godini, stoji izveštaju IEA pod nazivom Energy Technology Perspectives 2024 (ETP-2024). EU nabavlja solarne module uglavnom iz Kine i zemalja Jugoistočne Azije, mada deo uvoza sada dolazi iz Sjedinjenih Država.

Domaći solarni moduli pokrivaju samo 15% potražnje u EU

Evropska domaća proizvodnja je oko 7 GW godišnje, a trenutno nema najava značajnijeg proširenja proizvodnje. Štaviše, postoje indicije da bi se postojeći kapacitet za proizvodnju solarnih modula mogao čak i smanjiti.

Istovremeno, IEA u izveštaju navodi da je udeo EU u ukupnom svetskom proizvodnom kapacitetu pao na manje od 1%. Međutim, unija je zadržala svoj udeo od 3% kada je u pitanju svetsko snabdevanje polisilicijumom, zahvaljujući visokoj čistoći nemačkog proizvoda i njegovom izvozu u Kinu.

Svetski kapacitet za proizvodnju solarnih panela mogao bi do 2035. da poraste na 1.695 GW godišnje

Prema jednom scenariju analiziranom u izveštaju, svetski kapacitet za proizvodnju solarnih modula mogao bi da dostigne 1.695 GW 2035. godine, u poređenju sa 1.115 GW iz 2023. godine.

Vrednost globalnog tržišta solara, vetra, električnih vozila, baterija, postrojenja za elektrolizu i toplotnih pumpi se od 2015. do 2023. godine skoro učetvorostručila, dostigavši preko 700 milijardi dolara, što predstavlja oko polovine ukupne vrednosti prirodnog gasa proizvedenog u svetu. Uz trenutne politike, globalno tržište ovih šest čistih tehnologija moglo bi se skoro utrostručiti do 2035. godine i premašiti dva biliona dolara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija stip vetropark alcaraz kalderon mickoski

Počela gradnja vetroparka Štip u Severnoj Makedoniji – najvećeg na Zapadnom Balkanu

4. novembar 2024. - Položen je kamen temeljac za vetropark Štip snage 400 MW u koji će kompanija Alcazar Energy Partners investirati 500 miliona dolara

bih solar republika srpska rogatica Elektrohertz koncesija

Elektrohertz dobio koncesiju za gradnju solarne elektrane u Republici Srpskoj

4. novembar 2024. - Krajem maja u BiH je započela gradnja najveće solarne elektrane snage 125 MW, a poslednja koja je zvanično otvorena je elektrana Stolac

Slovenija podsticaje projekte solarnih elektrana vetroparkova

Slovenija odobrava podsticaje za projekte solarnih elektrana, vetroparkova

4. novembar 2024. - Prioritetni projekti u Sloveniji za solarne i vetroelektrane, sa skladištenjem energije ili bez njega, mogu da dobiju grantove iz Modernizacionog fonda EU

envision zeleni vodonik amonijak

U Kini otvorena najveća fabrika zelenog vodonika i amonijaka na svetu

4. novembar 2024. - Fabrika trenutno može da proizvede 320.000 tona zelenog amonijaka godišnje, a do 2028. bi kapacitet trebalo da poraste na 1,5 miliona tona.