Otpad

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Foto: Pixabay

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Razvoj cirkularne ekonomije je prioritet Vlade Hrvatske, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sarađuje sa jedinicama lokalne samouprave na izgradnji infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, što bi bilo podržano bespovratnim sredstvima EU, kako bi Hrvatska do 2020. mogla da odvaja minimalno 50% korisnih sirovina, rečeno je u ministarstvu za Hinu, prenose mediji.

Ova izjava je bila reakcija na izveštaj Evropske komisije u kom se navodi da je 14 zemalja članica EU u riziku da ne ispuni cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020. godine.

U 2016. godini, građani EU su u proseku proizveli 480 kg komunalnog otpada po glavi stanovnika, od čega je 46% reciklirano ili kompostirano, dok je četvrtina odložena na deponije, navodi se u izveštaju. Komunalni otpad predstavlja samo oko 10% ukupnog otpada koji nastaje u EU, ali je taj tok otpada izuzetno kompleksan zbog raznolikog sastava, velikog broja lica koji ga generišu i fragmentacije odgovornosti, navodi se u izveštaju.

Procenat komunalnog otpada koji se odlaže na deponije među najvišim u EU

Rani izveštaj komisije o Hrvatskoj navodi da je stopa recikliranja (uključujući kompostiranje) koja je prijavljena Eurostat-u iznosila 21% u 2016. godini. Procenat komunalnog otpada koji je odložen na deponije je iznosio 77%, što je među najvišim stopama u EU. Na osnovu analize postojećih i definitivno planiranih politika na polju upravljanja otpadom, zaključeno je da je Hrvatska u riziku da ne dostigne ciljanu stopu pripreme 50% komunalnog otpada za ponovnu upotrebu/reciklažu do 2020. godine.

Zaključak je da se u Hrvatskoj odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu, uključujući biootpada, još uvek ne vrši na efektivan način; da se ekonomski podsticaji za građane i opštine još uvek ne primenjuju; da produžena odgovornost proizvođača u Hrvatskoj ne pokriva u potpunosti troškove odvojenog prikupljanja otpada; i da je potrebno više investicija u projekte koji se ne bave samo tretmanom rezidualnog otpada.

Evropska komisija je predložila mere za svaku od 14 članica koje su u riziku da ne ispune cilj recikliranja za 2020. godinu. Osim Hrvatske, to su i Bugarska, Rumunija, Grčka, Kipar, Estonija, Finska, Mađarska, Letonija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Španija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

zero waste, grad bez otpada

Kako evropske i svetske opštine menjaju pristup otpadu

27. septembar 2018. - Mreža Zero Waste Europe je predstavila ključna dostignuća i napredak koje su gradovi širom Evrope i sveta ostvarili u procesu eliminisanja otpada

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

27. septembar 2018. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

27. septembar 2018. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

Coca-Cola proizvodi sve više plastike

U okeanu će 2030. završiti 602.000 tona plastike kompanije Coca-Cola

27. septembar 2018. - Po novoj projekciji, količina plastičnog otpada Coca-Cole koji će 2030. ući u okeane ekvivalentna je 220 milijardi boca od pola litra