Otpad

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Foto: Pixabay

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Razvoj cirkularne ekonomije je prioritet Vlade Hrvatske, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sarađuje sa jedinicama lokalne samouprave na izgradnji infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, što bi bilo podržano bespovratnim sredstvima EU, kako bi Hrvatska do 2020. mogla da odvaja minimalno 50% korisnih sirovina, rečeno je u ministarstvu za Hinu, prenose mediji.

Ova izjava je bila reakcija na izveštaj Evropske komisije u kom se navodi da je 14 zemalja članica EU u riziku da ne ispuni cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020. godine.

U 2016. godini, građani EU su u proseku proizveli 480 kg komunalnog otpada po glavi stanovnika, od čega je 46% reciklirano ili kompostirano, dok je četvrtina odložena na deponije, navodi se u izveštaju. Komunalni otpad predstavlja samo oko 10% ukupnog otpada koji nastaje u EU, ali je taj tok otpada izuzetno kompleksan zbog raznolikog sastava, velikog broja lica koji ga generišu i fragmentacije odgovornosti, navodi se u izveštaju.

Procenat komunalnog otpada koji se odlaže na deponije među najvišim u EU

Rani izveštaj komisije o Hrvatskoj navodi da je stopa recikliranja (uključujući kompostiranje) koja je prijavljena Eurostat-u iznosila 21% u 2016. godini. Procenat komunalnog otpada koji je odložen na deponije je iznosio 77%, što je među najvišim stopama u EU. Na osnovu analize postojećih i definitivno planiranih politika na polju upravljanja otpadom, zaključeno je da je Hrvatska u riziku da ne dostigne ciljanu stopu pripreme 50% komunalnog otpada za ponovnu upotrebu/reciklažu do 2020. godine.

Zaključak je da se u Hrvatskoj odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu, uključujući biootpada, još uvek ne vrši na efektivan način; da se ekonomski podsticaji za građane i opštine još uvek ne primenjuju; da produžena odgovornost proizvođača u Hrvatskoj ne pokriva u potpunosti troškove odvojenog prikupljanja otpada; i da je potrebno više investicija u projekte koji se ne bave samo tretmanom rezidualnog otpada.

Evropska komisija je predložila mere za svaku od 14 članica koje su u riziku da ne ispune cilj recikliranja za 2020. godinu. Osim Hrvatske, to su i Bugarska, Rumunija, Grčka, Kipar, Estonija, Finska, Mađarska, Letonija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Španija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

27. septembar 2018. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

27. septembar 2018. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra

postrojenje kogeneracija spalionica otpad

Novi Sad planira postrojenje za proizvodnju energije iz otpada

27. septembar 2018. - Novosadska toplana je raspisala tender za izradu prethodne studije izvodljivosti za kogeneracijsko postrojenje koje bi koristilo čvrsto gorivo iz komunalnog otpada

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje, kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje: kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

27. septembar 2018. - Otpadna motorna ulja mogu da zagade zemlju, vodu i vazduh, ali auto-servisi ga često prodaju pojedincima koji ga koriste za grejanje