Otpad

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Hrvatska u riziku da ne ispuni EU cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020.

Foto: Pixabay

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Razvoj cirkularne ekonomije je prioritet Vlade Hrvatske, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sarađuje sa jedinicama lokalne samouprave na izgradnji infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, što bi bilo podržano bespovratnim sredstvima EU, kako bi Hrvatska do 2020. mogla da odvaja minimalno 50% korisnih sirovina, rečeno je u ministarstvu za Hinu, prenose mediji.

Ova izjava je bila reakcija na izveštaj Evropske komisije u kom se navodi da je 14 zemalja članica EU u riziku da ne ispuni cilj recikliranja 50% komunalnog otpada do 2020. godine.

U 2016. godini, građani EU su u proseku proizveli 480 kg komunalnog otpada po glavi stanovnika, od čega je 46% reciklirano ili kompostirano, dok je četvrtina odložena na deponije, navodi se u izveštaju. Komunalni otpad predstavlja samo oko 10% ukupnog otpada koji nastaje u EU, ali je taj tok otpada izuzetno kompleksan zbog raznolikog sastava, velikog broja lica koji ga generišu i fragmentacije odgovornosti, navodi se u izveštaju.

Procenat komunalnog otpada koji se odlaže na deponije među najvišim u EU

Rani izveštaj komisije o Hrvatskoj navodi da je stopa recikliranja (uključujući kompostiranje) koja je prijavljena Eurostat-u iznosila 21% u 2016. godini. Procenat komunalnog otpada koji je odložen na deponije je iznosio 77%, što je među najvišim stopama u EU. Na osnovu analize postojećih i definitivno planiranih politika na polju upravljanja otpadom, zaključeno je da je Hrvatska u riziku da ne dostigne ciljanu stopu pripreme 50% komunalnog otpada za ponovnu upotrebu/reciklažu do 2020. godine.

Zaključak je da se u Hrvatskoj odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu, uključujući biootpada, još uvek ne vrši na efektivan način; da se ekonomski podsticaji za građane i opštine još uvek ne primenjuju; da produžena odgovornost proizvođača u Hrvatskoj ne pokriva u potpunosti troškove odvojenog prikupljanja otpada; i da je potrebno više investicija u projekte koji se ne bave samo tretmanom rezidualnog otpada.

Evropska komisija je predložila mere za svaku od 14 članica koje su u riziku da ne ispune cilj recikliranja za 2020. godinu. Osim Hrvatske, to su i Bugarska, Rumunija, Grčka, Kipar, Estonija, Finska, Mađarska, Letonija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Španija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

27. septembar 2018. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine

blokada deponije u valjevu, lokalni odgovor

Lokalni odgovor uputio otvoreno pismo gradonačelniku povodom stanja na deponiji u Valjevu

27. septembar 2018. - Nakon što je u Valjevu proglašeno vanredna situacija zbog blokade nesanitarne gradske deponije, udruženje Lokalni odgovor uputilo je gradskoj vlasti niz konkretnih predloga za njeno trajno zatvaranje i sanaciju

Medjunarodni dan nultog otpada 2025, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Smanjiti otpad u modnoj i tekstilnoj industriji

27. septembar 2018. - Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj da skrene pažnju na brojne negativne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima

Ministarstvo zastite zivotne sredine raspisalo javni konkurs za dodelu sredstava za sanciju divljih deponija

U Srbiji raspisan konkurs za sredstva za sanaciju divljih deponija

27. septembar 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo javni konkurs za sufinansiranje projekata prevencije nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanje divljih deponija.