OIE

Hrvatska razmatra reviziju cilja o udelu obnovljivih izvora energije

Slika: Pixabay

Objavljeno

20.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska će najverovatnije revidirati svoj cilj o udelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji s obzirom da je već premašila sadašnji cilj od 20 odsto, rekao je načelnik Sektora za energetiku u Ministarstvu životne sredine i energetike Hrvatske Domagoj Validžić.

Evropska komisija je u Zimskom energetskom paketu predložila da se taj cilj poveća na najmanje 27 odsto do 2030. godine, a prema podacima Eurostata Hrvatska je već dostiga udeo od 29 odsto energije iz OIE u ukupnoj potrošnji.

Validžić je, na okruglom stolu o Zimskom paketu, u organizaciji CIGRE, rekao da bi Hrvatska prema nekim kalkulacijama svoj sadašnji cilj mogla da revidira za nekoliko procenata. Ako se to dogodi, može se reći da je reč o ambicioznom cilju koji podrazumeva značajan porast količine tako proizvedene energije, piše portal Energetika-net.

U EU se insitira i na upotrebi OIE u sektoru grejanja i hlađenja, gde Hrvatska trenutno vrlo loše stoji, dok bi udeo goriva sa niskim emisijama u saobraćaju do 2021. trebalo da bude 1,5%, odnosno 6,8% do 2030. godine.

Hrvatska da više koristi solarnu i energiju vetra

Istovremeno, na drugom skupu o energetskoj budućnosti Hrvatske, koji je organizovao portal Lider upozoreno je da ova zemlja ne korist dovoljno svoj potencijal OIE, posebno energiju vetra  i solarnu energiju. Na skupu je rečeno i da bi, prema analizi organizacije Grinpis, do 2050. godine ljudi u Hrvatskoj mogli da proizvode čak 41 posto električne energije iz obnovljivih izvora.

Neven Duić iz inicijative Hrvatska energetska tranzicija je rekao da dolazi vreme energije vetra i solarne energije i da će do 2050. godine fosilna goriva zameniti obnovljivi izvori energije.

Edo Jerkić iz Zadruge za etično finasiranje (ZEF) rekao je da Hrvatska koristi manje od jednog procenta solarne energije.

Dragutin Domitrović, generalni menadžer preduzeća MB Geothermal i Geoen u vlasništvu turskog MB Holdinga, rekao je da je potencijal Hrvatske u geotermalnoj energiji mnogo veći od procenjenih 40 do 50 MW i da se ona može koristiti kao bazna energija.

Elektroprivrede da razdvoje OIE i konvencionalne izvore

Tomislav Čorak iz Boston Consulting Group je rekao da globalni investitori više cene kompanije bazirane na novim i obnovljivim izvorima energije, nego one na konvencionalnim izvorima.

To su počele da prepoznaju i velike evropske elektroprivrede, poput Eon-a i RWE koji su razdvojili OIE i konvencionalne izvore.

„Ove kompanije su ponudile obnovljive izvore energije investitorima koji očekuju rast, a ne dividende, a od konvencionalnih investitori očekuje stabilne povraćaje“, rekao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija vlada prozjumer solarna elektrana beograd siv 3

Vlada Srbije postavlja solarnu elektranu na zgradu SIV 3

20. jun 2017. - Vlada Srbije je najavila da planira da postavi fotonaponske elektrane pojedinačne snage do 150 kW na tri objekta

Vilhelmshafen roman bernard baterijski sistem BESS NGEN Uniper nemačka

NGEN i Uniper grade baterijski sistem od 100 MWh u Nemačkoj

20. jun 2017. - Baterijski sistem u Vilhelmshafenu balansiraće proizvodnju energije iz vetra i solara i doprineti većoj stabilnosti mreže

srbija dekarbonizacija ciljevi trosak investicije eps milan lakovic

Laković: Za postizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra

20. jun 2017. - Srbiji je za dostizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra, izjavio je Milan Laković, izvršni direktor za finansije EPS-a

kina envision svet najveci vetar solar projekat

U Kini otvorena najveća svetska elektrana koja kombinuje vetar i solar

20. jun 2017. - Najveća hibridna elektrana, koju na istoj lokaciji čine vetroturbine i solarni paneli, sada je u funkciji na Lesnoj visoravni