Životna sredina

Hrana koja se uzgaja u blizini spalionica otpada kontaminirana supstancama visokog rizika

rec-harlingen spalionica otpada

Foto: REC

Objavljeno

02.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Broj spalionica u Evropi je u porastu i one se predstavljaju kao jedan od sigurnih načina za zbrinjavanje otpada. Međutim, biomonitoringom emisija u Slovačkoj i Holandiji otkriveni su visoki nivoi perzistentnih organskih zagađivača (POPs) u hrani i životnoj sredini u blizini takvih postrojenja. Rezultate su objavili Zero Waste Europe i fondacija ToxicoWatch.

U okviru projekta True Toxic Toll, kojeg je za Zero Waste Europe u Slovačkoj i Holandiji sprovela fondacija ToxicoWatch, analizirano je prisustvo perzistentnih organskih zagađivača kao što su dioksini, policiklični aromatični ugljovodonici (PAH), perfluoroalkilne i polifluoroalkilne supstance (PFAS), kao i teških metala, u hrani i okolini spalionica otpada.

Dioksini su sve hemikalije koje sadrže hlor (Cl), ugljenik (C), kiseonik (O) i vodonik (H). Ne postoje postrojenja za proizvodnju tih jedinjenja, jer se ne koriste ni u kakvoj privrednoj ili drugoj aktivnosti. Ona su nusproizvodi različitih industrijskih procesa, poput proizvodnje hemikalija, pesticida i metala, a nastaju i pri prirodnim biološkim i fotohemijskim procesima uključujući vulkanske erupcije i šumske požare.

Ukupno je registrovano skoro pet hiljada PFAS supstanci

PFAS-i se smatraju najperzistentnijim, „večnim hemikalijama“, budući da, kada se nađu u životnoj sredini, gotovo se uopšte ne razlažu. Ukupno ih je registrovano skoro pet hiljada. Koriste se u posuđu sa neprianjajućim dnom, vodootpornoj odeći, kao i u kozmetici i proizvodima koji su otporni na masnoću, vodu i ulje. Ove hemikalije se takođe koriste u proizvodnji plastike i gume i za izolaciju električnih provodnika.

U Slovačkoj su analizirani uzorci voća (jabuka, smokvi i grožđa), jaja kokoški koje borave na otvorenom, vegetacije, prašine na krovovima, vode i sedimenata. Prikupljeni su u selima oko cementare u mestu Turnja nad Bodvi – Cementáreň Turňa nad Bodvou.

Zabeležene su povećane koncentracije PFAS-a u površinskim vodotocima blizu cementare

PFAS-i i dioksini su otkriveni u listovima grožđa i smokve, a PAH-ovi u jabukama i grožđu. U borovim iglicama su registrovane obe vrste. Analizama su otkrivene koncentracije dioksina u jajima u selu Zadjel koje premašuju ograničenja propisana u Evropskoj uniji za trista procenata. U krovnoj prašini pronađeni su povišeni nivoi PAH-ova.

Takođe, zabeležene su povećane koncentracije PFAS-a u površinskim vodotocima blizu cementare. Nivoi teških metala u uzorcima mahovine su među najvišima u Evropi.

Kontaminacija je značajna pretnja po ljudsko zdravlje

U Holandiji su takođe analizirana kokošja jaja iz dvorišta, zatim voće i povrće kao što su jabuke, karfiol i kelj, i rastinje iz sela i naselja koja se nalaze oko spalionice otpada REC u opštini Harlingen.

Koncentracija dioksina u jajima premašuje dozvoljene granice za 300 odsto

U istraživanju u Holandiji je otkrivena koncentracija dioksina u jajima, prikupljenim na dva kilometra od spalionice, koja premašuje limite u EU za gotovo 300 odsto. U ljusci su bili visoki nivoi aluminijuma. Dalje, koncentracije PFAS-a u jajima bile su rekordne za Holandiju (38,4 nanograma po gramu masti). U žumancima je detektovano čak 11 različitih PFAS jedinjenja.

Potrebna su dalja istraživanja

„Izveštaji otkrivaju duboko zabrinjavajuće dokaze da je hrana koja se uzgaja u blizini spalionica kontaminirana supstancama visokog rizika. Ova kontaminacija predstavlja značajnu pretnju i zdravlju ljudi i egzistenciji zajednica. Hitno je potrebno delovati kako bi se rešio ovaj rastući problem i zaštitilo javno zdravlje i dobrobit“, rekao je Janek Vahk iz organizacije Zero Waste.

Dalja ispitivanja su neophodna kako bi se u potpunosti razumeli izvori i obrasci gomilanja ovih zagađujućih materija. Takođe je važno da se ne zanemare drugi potencijalni izvori POPs-ova, zaključak je istraživača.

Studija je deo šireg projekta biomonitoringa koji obuhvata pet zemalja u Evropi: Belgiju, Holandiju, Španiju, Slovačku i Francusku. ToxicoWatch, sa sedištem u Holandiji, zadužen je za naučnu stranu ispitivanja. Koordinacija projekta je pod nadležnošću Zero Waste Europea.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

blokada deponije u valjevu, lokalni odgovor

Lokalni odgovor uputio otvoreno pismo gradonačelniku povodom stanja na deponiji u Valjevu

2. maj 2024. - Nakon što je u Valjevu proglašeno vanredna situacija zbog blokade nesanitarne gradske deponije, udruženje Lokalni odgovor uputilo je gradskoj vlasti niz konkretnih predloga za njeno trajno zatvaranje i sanaciju

Medjunarodni dan nultog otpada 2025, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Smanjiti otpad u modnoj i tekstilnoj industriji

2. maj 2024. - Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj da skrene pažnju na brojne negativne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima

Ministarstvo zastite zivotne sredine raspisalo javni konkurs za dodelu sredstava za sanciju divljih deponija

U Srbiji raspisan konkurs za sredstva za sanaciju divljih deponija

2. maj 2024. - Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo javni konkurs za sufinansiranje projekata prevencije nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanje divljih deponija.

Vanredno stanje u Banjaluci – 300 tona smeca ostaje na ulicama

Vanredna situacija u Banjaluci – 300 tona smeća ostaje na ulicama svakog dana

2. maj 2024. - Na području Banjaluke proglašena je vanredna situacija zbog problema s odlaganjem otpada, saopšteno je iz Štaba za vanredne situacije ovog grada