Električna energija

HEP do 2022. godine ulaže 31 milion evra u pametne mreže

HEP-do-2022.-godine-ulaze-31-milion-evra-u-pametne-mreze

Slika: Hrvatska elektroprivreda

Objavljeno

27.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda (HEP) u pametne mreže uložiće oko 230 miliona kuna (31 milion evra), uključujući Pilot-projekat za uvođenje pametnih mreža, vredan oko 177 miliona kuna (24 miliona evra), u pet od ukupno 21 distributivnog područja HEP operatora distribucijskog sustava (ODS) – Zagreb, Split, Osijek, Zadar i Dubrovnik, u periodu od 2018. do 2022. godine.

Pilot-projekat za pametne mreže biće finansiran grantom od skoro 150 miliona kuna (20,3 miliona evra) Evropskog fonda za regionalni razvoj i sredstvima HEP ODS-a u iznosu od oko 27 miliona kuna (3,7 miliona evra). Osim toga, HEP ODS će uložiti još 52 miliona kuna (7 miliona evra) u uvođenje pametnih mreža.

Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava potpisali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i direktor HEP ODS Nikola Šulentić, saopštio je HEP.

Grant je obezbeđen u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014 – 2022, i najveći je koji je dosad dobio HEP iz fondova EU.

“Pilot-projekat pametnih mreža odnosi se na kompjuterizaciju dela distributivne mreže, u okviru koje će biti uspostavljena napredna merna infrastruktura, koja će omogućiti precizniji obračun gubitaka, lociranje područja sa povećanim gubicima u distributivnoj mreži, praćenje potrošnje električne energije i aktivno upravljanje potrošnjom od strane krajnjih korisnika. Da bi se to sprovelo u 6.125 trafo-stanica biće ugrađena sumarna brojila, a 24.000 postojećih brojila krajnjih kupaca biće zamenjeno pametnim brojilima, saopštio je HEP, dodajući da će 449 transformatora biti zamenjeno novim energetski efikasnijim, što će doprineti smanjenju tehničkih gubitaka.

Prilagođavanje promenama iz EU paketa Čista energija za sve Evropljane

Srednjenaponska mreža će biti automatizovana, čime će se povećati pouzdanost snabdevanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida i stvaranjem tehničkih preduslova za širu integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) u distributivnu mrežu.

„Pilot-projekat uvođenja pametnih mreža je značajan za prilagođavanje distribucije električne energije u Hrvatskoj promenama, koje proizilaze iz EU paketa mera `Čista energija za sve Evropljane` (Clean energy for all Europeans)“, rekao je predsednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, dodajući da će postojećih 2,4 miliona brojila biti zamenjeno pametnim brojilima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

27. jul 2018. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

27. jul 2018. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

27. jul 2018. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

27. jul 2018. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.