Životna sredina

Građani Bugarske se obratili sudu zbog zagađenosti vazduha u Sofiji

Gradani Bugarske sudu zagadenosti vazduha Sofiji

Slika: Martin Lazarov from Pixabay

Objavljeno

04.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Šestoro ljudi je podnelo tužbu u Bugarskoj protiv prestoničkog plana poboljšanja kvaliteta vazduha. Tužbe na polju zaštite životne sredine sve su brojnije po svetu, a postignute su i neke pobede.

Šest bugarskih građana i građanki odlučili su se da se obrate sudu zbog nezakonitih i štetnih nivoa zagađenosti vazduha u glavnom gradu. Spor je pokrenut u partnerstvu s udruženjem Za Zemiata i uz podršku organizacije ClientEarth za besplatnu pravnu pomoć u domenu zaštite životne sredine.

Navedene grupe tvrde da je novi plan za kvalitet vazduha u Sofiji nedovoljan da se zagađenost vazduha do 2024. spusti dovoljno da uđe u zakonske norme, kao što je obećala Opština Sofija, zvanično Stolična odnosno prestonička opština.

Građani tvrde da je nepostupanje vlasti u vezi s nezakonitim nivoima zagađenosti vazduha kršenje njihovog prava da dišu čist vazduh. Među tužiocima su muškarac sa akutnom astmom, porodica s malom decom koja živi pored veoma prometnog puta i jedna trkačica amaterka.

Među tužiocima su muškarac sa akutnom astmom, porodica s malom decom koja živi pored veoma prometnog puta i jedna trkačica amaterka

Kako tvrde u navedenim grupama, plan ne daje jasan uvid u mere koje grad namerava da sprovede da bi u najkraćem roku smanjio zagađenost vazduha, što je obavezan da uradi po bugarskom i zakonu Evropske unije.

„Stanovnici Sofije žive sa zagađenim vazduhom više od deset godina i čekali su smeo plan da ova zdravstvena kriza konačno počne da se rešava i da se broj smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenošću vazduha smanji sa aktuelnih više hiljada. Nažalost, Opština Sofija je ponovo omanula u tom zadatku“, izjavio je Ivaylo Hlebarov iz organizacije Za Zemiata. „Javne resurse bi trebalo koristiti za brzo i efektivno hvatanje ukoštac s nelegalnim nivoima zagađenosti vazduha i ne traćiti ih na nejasne mere, bez načina da se proceni da li će uopšte doneti rezultate“, dodao je.

EU u pravnom sporu s Bugarskom zbog zagađenosti vazduha

Bugarski sudovi su do sada odbijali da priznaju pravo građana i organizacija da izađu pred sud i žale se na planove kvaliteta vazduha jer, po stanovištu sudova, efektivnost tih planova ne utiče na njihova prava, saopštio je ClientEarth.

Vlada Bugarske je već suočena sa pravosudnim postupkom pred Sudom pravde EU zbog prekršaja na polju zagađenosti vazduha

Evropska komisija je u maju prošle godine pokrenula izvršni postupak zbog ograničenja u dostupnosti pravde u Bugarskoj, dodala je ta organizacija. Izvršno telo EU je takođe prebacilo spor s vladom zbog prekršaja u domenu zagađenosti vazduha Sudu pravde EU i ukorilo je zbog loših rezultata u zaštiti životne sredine.

„Kada vlasti propuste da se pozabave svojom dužnošću da zaštite ljudsko zdravlje, zakon bi trebalo da omogući ljudima da ostvare svoje pravo da pozovu vlasti na odgovornost. Ali bugarski sudovi su uporno osporavali ljudima to pravo. Vreme je da se to promeni“, rekla je advokatica organizacije ClientEarth Agnieszka Warso-Buchanan.

Teška zagađenost u Sofiji, celoj zemlji

Navedene grupe sada moraju da čekaju da saznaju da li će im biti odobreno da idu na sud. Ako se to desi, onda će se zakazati datum ročišta.

Sofija već deset godina ne ispunjava zakonske standarde za kvalitet vazduha kada je reč o sitnoj prašini tipa PM10. Tokom poslednje decenije, kvalitet vazduha se postepeno popravljao. Međutim, 2020. je više od polovine stanica za merenje registrovalo nelegalne količine PM10 od preko 35 dana za tu godinu.

Građani Holandije i Australije su proglasili pobedu u sudskim sporovima za zaštitu životne sredine

Kako navodi Evropska agencija za životnu sredinu, i do 65% urbanog stanovništva u Bugarskoj bilo je 2018. izloženo udeku PM10 u vazduhu koji je bio iznad nivoa propisanog u EU. Godišnje koncentracije još sitnije kategorije praškastih materija, PM2.5, nisu dostupne već tri godine jer nema dovoljno podataka.

Savezni sud Australije je nedavno presudio da je ministarka životne sredine Sussan Ley dužna da zaštiti omladinu u zemlji od klimatske krize. U slučaju kojeg su eko-aktivisti i 17.000 građana Holandije pokrenuli protiv Shella, Okružni sud u Hagu je naložio kompaniji da svoje emisije gasova s efektom staklene bašte do kraja decenije smanji za 45 odsto s nivoa zabeleženog 2019. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

UP Catalyst, ugljenični nanomaterijali

Evropa ulaže u tehnologiju koja pretvara emisije CO2 u ugljenične materijale

4. jun 2021. - Estonska kompanija UP Catalyst osigurala je kredit od 18 miliona evra od EIB-a za pretvaranje ispuštenog CO2 u vredne ugljenične materijale

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

4. jun 2021. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

protestu Bijeljini nece biti rudnika litijuma na Majevici

Na protestu u Bijeljini poručeno da neće biti rudnika litijuma na Majevici

4. jun 2021. - Uz podršku lokalne samouprave, građani severoistočne BiH su u Bijeljini protestovali protiv planova rudarske eksploatacije litijuma na Majevici, kao i retkih metala

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

4. jun 2021. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi