Foto: Wirestock on Freepik
Svet je prošle godine uvećao svoj solarni kapacitet za 597 gigavata, pa je stopa rasta iznosila iznenađujućih 36 odsto, izračunao je SolarPower Europe. Kina je zaslužna za 55,1 odsto novih instalacija. Turska je u najjačih deset po udelu u globalnom skoku, sa 1,42 odsto prošle godine. Grčka je pritom šesta na svetu u kategoriji fotonaponskog kapaciteta po osobi.
SolarPower Europe je izmerio mnogo veću zbirnu snagu, 2,2 teravata, svih solarnih postrojenja na svetu s kraja 2024. nego Međunarodna organizacija za obnovljivu energiju (IRENA). Kod nje stoji 1,87 teravata. Novi izveštaj Perspektiva globalnog tržišta solarne energije 2025-2029 (Global Market Outlook for Solar Power 2025-2029) pokazao je da je godišnje uvećanje iznosilo 36 procenata odnosno rekordnih 597 gigavata. Sâmo apsolutno povećanje je bilo 33 odsto veće od onog iz 2023, stoji među najsvežijim podacima.
Fotonaponski pogoni su činili 81 odsto celokupnog novopostavljenog kapaciteta iz obnovljivih izvora. Iako i dalje proizvodnji struje doprinose skromno, njihov udeo je za samo tri godine gotovo dupliran, na 6,9 procenata. Do prvog teravata je trebalo skoro 70 godina, ali onda samo još dve da se nivo više nego udvostruči.
Očekuje se da ukupni kapacitet najkasnije 2030. dostigne 7,1 teravat
Ostali obnovljivi izvori su 2024. učestvovali sa 25 procenata.
U svom „najrealističnijem“, umerenom scenariju, autori i autorke izveštaja za ovu godinu vide skok novoinstaliranog kapaciteta za 10 odsto na 655 gigavata. Stope porasta zatim ostaju blago iznad jednocifrenih zaključno sa 2029, kada se računa na 930 gigavata. Tako zbirni kapacitet najkasnije 2030. dostiže 7,1 teravat.
Radi poređenja, na Klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP28 je za tu godinu cilj za sve zelene elektrane postavljen na 11 teravata.
U Kini je na kraju 2024. bilo 44 odsto celokupnog svetskog solara
Jedan od najproblematičnijih faktora je što je rast tržišta fotonaponske tehnologije geografski neravnomerno raspoređen, ističe SolarPower Europe. Kina je pridodala 329 gigavata iliti 30 odsto više od rasta iz 2023, pa je tako uvećala svoj kapacitet iz solara više nego sledećih deset tržišta zajedno! Inače, IRENA je izmerila tek 278 gigavata.
Povećanje u Kini je činilo 55,1 odsto čitavog globalnog rasta. Ta zemlja je na kraju 2024. držala 985 gigavata ili 44% odsto sveg kapaciteta instaliranog u kapacitetu. Učešće joj je prethodne godine iznosilo 40, a 2022. je bilo na 34 procenta. Po podacima koje je objavila IRENA, Kina je već premašila polovinu ukupnog solara u pogonu na čitavoj planeti.
Turska uzletela 76 odsto za samo godinu dana, na 19,7 gigavata
Turska, najveća zemlja u području koje prati Balkan Green Energy News, priključila je 8,5 gigavata na mrežu. Tako je svoj kapacitet katapultirala 76 odsto i završila 2024. na 19,7 gigavata.
Njen uzlet je činio 1,42 odsto novih svetskih instalacija, čime je osvojila sedmo mesto. Povećanje u Turskoj je u apsolutnim brojkama bilo pet puta veće nego godinu dana ranije. Krovni fotonaponski sistemi su činili neverovatnih 90 procenata ukupnog rasta.
U ovoj zemlji ima skoro 70 proizvođača PV modula, dakle kompletnih solarnih panela. U zbiru imaju godišnji kapacitet od 40 gigavata. Nekoliko investicija u proizvodnju solarnih ćelija je taj segment podigao na dva gigavata.
Broj zemalja u kojima kapacitet solarnih sistema raste za po više od jednog gigavata godišnje iznosi 35 ili četiri više nego 2023. godine. Ta grupa, u kojoj su Grčka, Rumunija i Bugarska, verovatno ove godine dobija još deset članova.
EU na putu da dostigne cilj za 2030.
Evropa je na kraju decembra imala instaliranih 407 gigavata, što je čak 25,2 odsto više nego 2023. godine. U Evropskoj uniji je bilo 338 gigavata, što je rast za 23,9 odsto.
Srednji scenario pokazuje uvećanje pre kraja decenije na ukupno 797 gigavata. Cilj iz plana REPowerEU je 750 gigavata. Ipak, projekcija je 11 odsto niža nego iz izveštaja od prošle godine.
Proizvodnja električne energije iz solara u Evropskoj uniji 2024. je prvi put prestigla ugalj. Udeo fotonaponskih instalacija u elektroenergetskom miksu je preskočio 10 procenata, a na tržištima poput Kipra, Grčke, Mađarske i Španije je uvećan na više od 20 odsto. Ove poslednje dve zemlje su čak dodirnule 25 odsto.
Nemačka je 13. godinu zaredom imala najveći rast u Evropi. Kapacitet je skočio 21 odsto na 101 gigavat.
U Rumuniji se 2025. očekuje povećanje od vrtoglavih 67 procenata na 2,9 gigavata. Vlada u Bukureštu je pružila snažnu podršku za uspostavljanje takvog trenda, odobravajući projekte velikih solarnih elektrana.
Grčka je šesta u svetu u kategoriji vata po stanovniku
Novi izveštaj otkriva da je Nemačka postala treća zemlja u kojoj ima više od jednog kilovata kapaciteta solara po osobi. To merilo je skočilo 20,5 odsto na 1.187 vati.
Prva je Australija, koja je napredovala 10,9 procenata na 1.521 vat po stanovniku. Holandija se povećala 13,4 odsto na 1.491 vat.
Sve ostale zemlje u tabeli top 10 su evropske. Grčka je takođe u globalnoj avangardi, osvojivši šesto mesto, budući da je skočila 40,3 odsto na 964 vata po glavi.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.