Električna energija

Glavno gorivo toplane u Ljubljani nije više ugalj, već gas

toplana gas ljubljana energetika te tol

Foto: Energetika Ljubljana

Objavljeno

22.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

TE-TOL, glavna toplana za daljinsko grejanje u slovenačkoj prestonici Ljubljani, preuzela je novoizgrađeno postrojenje na prirodni gas i paru, čime se udeo uglja u proizvodnji toplotne energije smanjuje na 20%. Ovo predstavlja još jedan korak ka potpunom napuštanju uglja u Sloveniji.

Slovenija je kao zvanični rok za prestanak korišćenja uglja postavila 2033. godinu, mada postoje indicije da bi se to moglo dogoditi dosta ranije. Naime, država je u decembru namenila 403 miliona evra za sprečavanje stečaja termoelektrane Šoštanj i rudnika Velenje i odlučila da preuzme ove dve firme od državne elektroprivrede Holding Slovenske elektrarne, što se tumači kao jedan od poteza koji predstavljaju početak prestanka korišćenja uglja u slovenačkoj energetici.

Srečko Trunkelj, zamenik generalnog direktora Energetike Ljubljana, državne energetske kompanije u čijem sastavu se nalazi TE-TOL, objasnio je tokom vikenda da se proizvodnja toplotne energije u toj toplani ranije zasnivala na 65% uglja, 19% prirodnog gasa i 16% drvne biomase. Ta struktura se sada značajno promenila, pa se koristi 20% uglja, 60% prirodnog gasa i 20% drvne biomase, izjavio je Trunkelj, a prenosi časopis Naš stik.

Udeo uglja u proizvodnji toplotne energije u TE-TOL je sada pao sa 65% na 20%

Prošle nedelje je glavni izvođač iz Grčke predao upravljanje novim gasno-parnim postrojenjem upravi preduzeća TE-TOL, a iz Energetike Ljubljana objasnili su da postoji garantni rok od tri godine.

Nova jedinica, nazvana PPE-TOL, sastoji se od dve gasne turbine, svaka nominalne električne snage 57 MW, i jedne parne turbine sa 42 MW nominalne snage. Objekti su zvanično i dalje u fazi probnog rada sve do dobijanja upotrebne dozvole. Očekuje se da novi gasno-parni blok počne sa redovnim radom u narednoj grejnoj sezoni.

Novo postrojenje će povećati i proizvodnju električne energije u TE-TOL

Nova jedinica će omogućiti TE-TOL-u da poveća i proizvodnju električne energije, pa će tako postati treći najveći proizvođač električne energije u zemlji. TE-TOL će obezbeđivati oko 8% ukupne proizvodnje struje u zemlji, izjavio je ranije generalni direktor Energetike Ljubljana Samo Lozej. To bi trebalo da bude dovoljno za snabdevanje oko 600.000 domaćinstava.

Energetika Ljubljana ima najveću mrežu daljinskog grejanja u Sloveniji, koja snabdeva oko 60.000 domaćinstava, a takođe je i veliki igrač u maloprodaji prirodnog gasa, podsećaju slovenački mediji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

cbam-eu-predlog-zapadni-balkan-elektricna-energija-trziste-spajanje

Šta donosi predlog EU za izmenu pravila o CBAM-u: moguće olakšice, ali nesigurnost od 1. januara nije sprečena

22. maj 2025. - Balkan Green Energy News je analizirao predlog Evropske komisije za izmenu zakona o prekograničnoj taksi na CO2

Gasna elektrana u Sloveniji instalirala solarne elektrane, pa investira u baterije

Gasna elektrana u Sloveniji instalirala solarne elektrane, pa investira u baterije

22. maj 2025. - Termoelektrarna Brestanica (TEB) će instalirati dvosatni baterijski sistem od 40 megavata, nakon što je 2025. pustila u rad solarnu elektranu na zemlji

crna gora cges investicije ranko redzic

CGES će u narednih pet godina uložiti 200 miliona evra

22. maj 2025. - Među najznačajnijim kapitalnim projektima koje je kompanija završila u prošloj godini je rekonstrukcija trafostanice TS Pljevlja 1

slovenija elektro ljubljana baterije distributivna mreza

Elektro Ljubljana izdala uslove za priključenje baterija snage 90 MW na distributivnu mrežu

22. maj 2025. - Slovenački operator distributivnog sistema dosad je već izdao projektne uslove za baterijske sisteme snage 90 MW