GIZ

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

Foto: GIZ

Objavljeno

29.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Razvoj mrežne infrastrukture na Zapadnom Balkanu ključni je korak u procesu energetske tranzicije. U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama, s fokusom na izradi konkretnog akcionog plana za ceo region.

Bez razvoja mrežne infrastrukture, masovna elektrifikacija s osloncem na čiste izvore energije nije moguća. Taj razvoj zahteva velika ulaganja i nova operativna rešenja za mreže. Potrebno je ojačati postojeću električnu mrežu i u narednih 10 godina izgraditi novu infrastrukturu, posebno na niskonaponskom i srednjenaponskom nivou, kao i međusistemske interkonektore.

Nedavni havarijski prekid snabdevanja strujom u južnoj Evropi, kao i prošlogodišnji u regionu Zapadnog Balkana, upozorenje su koliko je važno obezbediti stabilnost sistema u uslovima sve veće upotrebe obnovljivih izvora energije i preventivnih mera bezbednosti. Funkcionalno i pouzdano snabdevanje električnom energijom ključno je za širu podršku građana alternativnim izvorima energije i zelenim politikama.

Strateška radionica o elektroenergetskim mrežama koju je GIZ organizovao u Beču u okviru projekta Zelena agenda: Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora na Zapadnom Balkanu, u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice, okupila je predstavnike operatora prenosnih i distributivnih sistema i stručnjake iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), u cilju izrade Akcionog plana za elektroenergetske mreže na Zapadnom Balkanu.

Akcioni plan pruža jasan putokaz za razvoj mreže na Zapadnom Balkanu

Elektroenergetske mreže u zemljama Zapadnog Balkana nisu projektovane za izazove 21. veka. Goran Majstrović, zamenik direktora i šef odeljenja za prenos i distribuciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar, objašnjava da, iako su zemlje regiona usvojile veoma ambiciozne ciljeve dekarbonizacije i integracije obnovljivih izvora energije, treba imati u vidu da oko dve trećine proizvodnje električne energije u regionu dolazi iz termoelektrana na ugalj.

„Iako se integracija obnovljivih izvora poslednjih godina poboljšala, razvoj mrežne infrastrukture značajno zaostaje za tim tempom. Regionalne elektroenergetske mreže i dalje trpe ograničenja usled zastarelih objekata i opreme, nedovoljno iskorišćenih kapaciteta interkonekcija, administrativnih prepreka i nedovoljne digitalizacije, ističe Majstorović.

Bez hitnog i koordinisanog delovanja, elektroenergetska mreža Zapadnog Balkana će postati ozbiljna prepreka za bezbedan rad i napredak, umesto da bude platforma za transformaciju i razvoj, ocenio je.

Akcioni plan za elektroenergetske mreže na Zapadnom Balkanu direktno se bavi osnovnim uzrocima nedavnih nestanaka struje, počev od vremenskih nepogoda, zastarele infrastrukture i uvećanja prisustva intermitentnih-promenljivih obnovljivih izvora energije. To su u najvećoj meri vetar i solar, jer je proizvodnja osetljiva na meteorološke promene.

Fokusiranjem na modernizaciju mreža, regionalnu koordinaciju i otpornost sistema, plan pruža jasan putokaz za sprečavanje budućih ispada. Takođe, promoviše ulaganje u pametne mreže, prekogranične interkonektore i digitalni nadzor sistema, jer oni omogućavaju elektroenergetskom sistemu da se prilagodi rastućem opterećenju i fluktuacijama.

Akcioni plan za mreže predstavlja snažan izraz saradnje unutar elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana

Ključno je da ovaj plan jača operativnu saradnju među operatorima sistema širom regiona Zapadnog Balkana, omogućavajući fleksibilniju i integrisaniju regionalnu mrežu. Time se postavljaju temelji za stabilnu i sigurnu energetsku tranziciju zasnovanu na obnovljivim izvorima, uz ambiciju da region postane pouzdan snabdevač Evrope čistom energijom.

Po rečima Gorana Majstrovića, novi dokument daje vizionarsku i regionalno usklađenu strategiju za rešavanje navedenih izazova. Zasnovan je na viziji Akcionog plana za mreže Evropske unije i usklađen je sa Sofijskom deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, pravnim okvirom Energetske zajednice i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NEKP) svake pojedinačne zemlje, pojasnio je.

Ovaj dokument predstavlja snažan izraz saradnje elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana oko teme od zajedničkog interesa – mobilisanja pažnja, ljudskih i finansijskih resursa za brzu energetsku tranziciju, omogućenu održivom, povezanom i otpornom elektroenergetskom infrastrukturom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu Innovation Fund 24 Battery call electric vehicles

Šest inovativnih projekata za baterije za električna vozila dobilo 852 miliona evra

29. maj 2025. - Evropska komisija je dodelila 852 miliona evra za šest pionirskih projekata proizvodnje baterija za električna...

hrvatska banka hbor eib zajam firme zelena ulaganja

Hrvatska banka za obnovu i razvoj obezbedila najmanje 50 miliona evra za zelena ulaganja privrede

29. maj 2025. - Sredstva za zelena ulaganja će se krajnjim korisnicima plasirati direktnim kreditiranjem HBOR-a i preko poslovnih banaka i drugih posrednika

Pokrenuto ispitivanje trzista za proširenje grcko bugarske gasne interkonekcije IGB

Pokrenuto ispitivanje tržišta za proširenje grčko-bugarske gasne interkonekcije IGB

29. maj 2025. - U planu je podizanje kapaciteta gasovoda IGB, koji povezuje Grčku i Bugarsku, na pet milijardi kubnih metara godišnje

srbija-potrosnja-struje-toplotni-talas-dragan-rakic-ems-dispecer

Potrošnja struje u Srbiji povećana 20 odsto

29. maj 2025. - Dragan Rakić, glavni dispečer Elektromreže Srbije, kaže da je sistem stabilan uprkos visokim temperaturama i nižoj proizvodnji hidroelektrana