Životna sredina

Evropska komisija poziva Rumuniju, Bugarsku i Kipar da primene ekološke propise EU

Evropska komisija poziva Rumuniju, Bugarsku i Kipar da primene ekoloske propise EU

Slika: Pixabay

Objavljeno

17.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija (EK) je u svom julskom paketu o kršenju propisa u EU zatražila od nekoliko članica Unije u jugoistočnoj Evropi da reše ekološka pitanja poput emisije iz postrojenja za sagorevanje ili upravljanja otpadnim vodama i da primene evropska pravila u tom pogledu.

EK je tražila od Rumunije da reši pitanje emisija iz velikih postrojenja za sagorevanje, podsetivši da četiri industrijska postrojenja u toj zemlji i dalje nema dozvolu kojim se obezbeđuje da emisije koje ispuštaju  u vazduh ne prelaze granične vrednosti dozvoljene propisima EU.

Komisija je saopštila da je poslala rumunskim vlastima dodatno formalno obaveštenje u vezi s tim.

Dozvole su predviđene Direktivom o industrijskim emisijama (Direktiva 2010/75 / EU) čiji je cilj da se spreče, smanje i, koliko je moguće, eliminiše zagađenje koje je posledica industrijskih aktivnosti. Direktiva sadrži specifične zahteve za izdavanje dozvola za velika postrojenja za sagorevanje sa maksimalnim graničnim vrednostima emisija zagađujućih emisija sumpor-dioksida, azot-oksida i prašine.

Jalovište u Rumuniji zagrađuje vazduh u Srbiji

Rumunija će takođe dobiti formalno obaveštenje od Evropske komisije jer nije preduzela mere kako bi primenila odluku Evropskog suda pravde u vezi sa sa rudarskim otpadom.

Pre godinu dana, Sud je utvrdio da Rumunija nije usvojila odgovarajuće mere kako bi sprečila raspršivanje prašine sa jalovišta Bošneag. EK je navela da je to jalovište glavni izvor zagađenja i pretnja po zdravlje stanovnika u obližnjim naseljenim mestima kao što su Moldova Noua, u Rumuniji, i Veliko Gradište u Srbiji, posebno tokom vetrovitih perioda.

Prema Direktivi 2006/21/EC, države članice moraju da obezbede da se rudarski otpad odlaže bez ugrožavanja ljudskog zdravlja ili štete okolin, a operator mora preduzeti adekvatne mere za sprečavanje ili smanjenje emisije prašine i gasa.

Ako Rumunija ne preduzme mere u roku od dva meseca, Komisija može ponovo da tuži Rumuniju u Evropskom sudu pravde, a Rumunija bi u tom slučaju mogla da se suoči sa novčanim kaznama, navodi se u saopštenju.

Bugarska i Kipar da adekvatno odlažu otpadne vode

Evropska komisija je odlučila da pošalje formalno obaveštenje Bugarskoj i Kipru zbog toga što ne primenjuju nekoliko ključnih odredbi koje se odnose na tretman otpadnih voda u gradskoj sredini.

Komisija je pozvala Bugarsku da obezbedi adekvatno sakupljanje i tretiranje gradskih otpadnih voda u 96 mesta, dok je Kipar pozvan da isto učini sa otpadnim vodama u 41 naselju.

Prema zakonu EU (Direktiva 91/271/EEZ), od gradova se zahteva da uspostave infrastrukturu za sakupljanje i tretman otpadnih voda.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

17. jul 2017. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

17. jul 2017. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

17. jul 2017. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

17. jul 2017. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika