Energetska efikasnost

Evropska komisija poziva države da se pridržavaju direktiva

Evropska komisija

Slika: ec.europa.eu

Objavljeno

22.11.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.11.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Redovni mesečni izveštaj Evropske komisije pokazao je da se niz država članica Evropske unije (EU) suočava s mogućim pravnim posledicama ukoliko ne budu usaglasile svoju pravnu praksu s zakonima EU.

U energetskom sektoru i sektoru zaštite životne sredine, neke od zemalja koje prati portal Balkan Green Energy News, a članice su Evropske unije poput Slovenije, Hrvatske i Grčke pozvane su da odmah primene direktive i izveste o uzrocima kršenja, navodi se između ostalog u saopštenju Komisije.

Slovenija je pozvana da ispuni obaveze iz Člana 14(1) Direktive o energetskoj efikasnosti (Directive 2012/27/EU). Komisija je izvestila da ta država nije podnela izveštaj o „sveoubuhvatnoj proceni mogućnosti za uvođenje energetski visoko efikasne kogeneracije i efikasnog sistema daljinskog grejanja i hlađenja“. Originalni rok je bio 31. decembar 2014. godine, a Slovenija je sada dobila dodatna dva meseca da Komisiju informiše o merama koje je preduzela. U suprotnom, vlasti u Ljubljani bi se mogle suočiti s postupkom pred Sudom pravde EU.

Rumunija je pozvana da se pridržava Direktive o zalihama nafte (Council Directive 2009/119/EC), kojom se od država članica zahteva da održavaju određeni minimum zaliha sirove nafte i derivata, koji moraju biti stalno na raspolaganju. „Trenutni zakoni u Rumuniji  zabranjuju korišćenje zaliha nafte kao  kolaterale, instrumenta obezbeđenja pozajmica,“ kaže se u izveštaju Komisije. Rumunija je dobila još dva meseca da izvesti o izmenama u zakonodavstvu.

Na polju zaštite životne sredine, Komisija je apelovala na Grčku da nacionalni zakonodavni okvir o proceni i upravljanju posledicama poplava uskladi pravilima o zaštiti od poplava EU (Directive 2007/60/EC). Grčka nije ispunila zahtev da do kraja 2014. godine dostavi karte plavnih područja s procenom rizika.

Izvršno telo EU je od Hrvatske zahtevalo obezbedi pravilno pravljanje otpadom u mestu Biljane Donje, gde se velika količina mineralnog agregata odlaže bez odgovarajuće zaštite. Nusproizvod, šljaka, dobijena tokom ekstrakcije metala iz rude, smatra se štetnom za zemljište na otpadu „Crno Brdo“ i Donjem Biljanu nedaleko od grada Benkovca.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nemacka kfw toplane obnovljiva energija konrad miler

Srbija će investirati 60 miliona evra u uvođenje obnovljive energije u toplane

22. novembar 2016. - Ministarka rudarstva i energetike sastala se sa ambasadorkom Nemačke u Srbiji Anke Konrad i direktorom KfW banke Klausom Milerom

Severna Makedonija Zakon o energetici

Severna Makedonija usvojila Zakon o energetici

22. novembar 2016. - Većinom glasova, 62 od 120 poslanika, Sobranje Republike Severne Makedonije usvojilo je Zakon o energetici

Na leto 2025 nove subvencije za energetsku efikasnost domacinstva

Na leto nove subvencije za energetsku efikasnost za domaćinstva

22. novembar 2016. - Lokalne samouprave u Srbiji mogu da se prijave za učešće subvencionisanju mera energetske efikasnosti u domaćinstvima za 2025. godinu

Geotermalni izvori Turskoj jedna glavnih proizvodaca litijuma

Geotermalni izvori omogućavaju Turskoj da postane jedna od glavnih proizvođača litijuma

22. novembar 2016. - Samo sa postojećim geotermalnim bušotinama, Turska bi mogla da se uvrsti među glavne svetske proizvođače litijuma, tvrdi Ufuk Šenturk iz JESDER-a