Otpad

EU sufinansira reciklažna dvorišta u opštinama Nuštar i Kneževi Vinogradi

EU sufinansira reciklazna dvorista u opstinama Nuštar i Knezevi Vinogradi

Slika: nustar.hr

Objavljeno

24.01.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.01.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatske opštine Nuštar, u Vukovarsko-sremskoj županiji, i Kneževi Vinogradi, u Osječko-baranjskoj, dobile su bespovratna sredstva Evropske unije za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta.

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić potpisao je ugovor o dodeli bespovratnih sredstava Evropske unije za ove projekte sa načelnicima dve opštine. EU finansira projekte sa 85 odsto od njihove ukupne vrednosti.

Bespovratna sredstava se dodeljuju iz Kohezionog fonda za period 2014 – 2020.

Tomić je inače boravio u ovom delu Hrvatske da bi sa predstavnicima županija i jedinica lokalne samouprave s tog područja razgovarao o problemima upravljanja otpadom. Po njegovoj oceni, reciklažna dvorišta su samo jedan od segmenata ka uspostavljanju kompletnog sistema upavljanja otpadom.

Ukupna vrednost projekta izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta Nuštar iznosi 3.289.569,85 kuna (EUR 442.500), od čega je EU namenila 85 odsto bespovratnih sredstava, odnosno 2.796.134,37 kuna (EUR 376.100), saopštilo je hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i  energetike.

Nuštar je peto reciklažno dvorište na području Vukovarsko-sremske županije. Prethodno su potpisani ugovori za reciklažna dvorišta u Iloku i Županji, opštinama Borovo i Stari Jankovci.

Za uređenje i opremanje reciklažnog dvorišta Kneževi Vinogradi obezbeđeno je 1.898.562,50 kuna (EUR 255.000), a EU participira sa 1.613.778,12 kuna (EUR 217.000), odnosno 85 odsto ukupne vrednosti projketa.

Izgradnjom ovog reciklažnog dvorišta, stanovnici opštine će moći besplatno da na njega odlažu sve vrste otpada, navodi se na sajtu opštine.

Na području Osječko-baranjske županije 0 sprovode se brojne aktivnosti u okviru izgradnje infrastrukture za upravljanje otpadom. Do sada je za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta u Đakovu, općinama Erdut, Feričanci, Vladislavci i Kneževim Vinogradima osigurano 9,7 miliona kuna (EUR 1.300.000) evropskih sredstava.

Plan Hrvatske je da do 2020. reciklira ili kompostira više od 50 posto otpada. Ministar je podsetio da je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava EU za projekte izgradnje reciklažnih dvorišta još u toku, a je jedinicama lokalne samouprave na taj način dostupno ukupno 214,5 miliona kuna. (EUR 2.880.000).

Do sada su potpisani ugovori o dodeli bespovratnih sredstava za 43 projekta.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

24. januar 2018. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

24. januar 2018. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

sara pavkov, svetski dan zivotne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje obeležen Svetski dan životne sredine

24. januar 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obeležili su Svetski dan životne sredine koji je ove godine posvećen borbi protiv zagađenja plastikom.

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

24. januar 2018. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.