OIE

EU prete izazovi u ostvarivanju ambicioznih ciljeva za vetroelektrane na moru

vetroelektrane-na-vodi-eu

Foto: iStock

Objavljeno

28.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija (EU) planira da svoje kapacitete energije vetra na vodi poveća na čak 300 GW do 2050, sa 15 GW koje trenutno ima, ali bi mogla naići na prepreke u ostvarivanju ovog ambicioznog cilja zbog nedovoljnog broja specijalnih brodova za montiranje vetroturbina na vodi i drugih tehničkih pitanja.

Poljsko udruženje za energiju vetra (Polish Wind Energy Association) nedavno je pozvalo vlade zemalja članica EU da preduzmu nešto povodom mogućeg nedostatka brodova za montažu vetroturbina. U izveštaju koji se bavi regionom Baltičkog mora zaključuje se da su hitno potrebna nova plovila da bi se ostvarili trenutni ciljevi po pitanju vetroelektrana.

Cilj za Baltičko more je 35 GW vetroelektrana na vodi do 2030

Cilj za Baltičko more je da ukupan kapacitet vetroelektrana na vodi do 2030 dostigne 35 GW, u poređenju sa 2,8 GW iz 2021. godine, pri čemu bi većina tih kapaciteta, čak 31 GW, bila izgrađena između 2026. i 2030. godine.

Što se tiče Severnog mora, tu se planira instaliranje najmanje 65 GW novih vetroelektrana do 2030. i 150 GW do 2050 godine. Na to su se tokom samita u maju obavezale Nemačka, Danska, Holandija i Belgija. Međutim, taj plan bi takođe mogao naići na teškoće u vidu problema sa konekcijom budućih vetroelektrana na moru sa elektroenergetskom mrežom na kopnu.

Holandski operater prenosnog sistema TenneT raspisuje tender za partnere u izgradnji konekcija za vetroparkove ukupne snage 40 GW u Severnom moru

Iz tog razloga, holandski operater prenosnog sistema TenneT planira da raspiše tender vredan 30 milijardi evra kako bi pronašao partnere za izgradnju konekcija za vetroparkove ukupne snage 40 GW u Severnom moru koje planiraju da grade Holandija i Nemačka.

U svetu se do 2030. očekuje puštanje u rad 15 GW novih plutajućih vetroelektrana

Što se tiče plutajućih vetroelektrana, Evropa je svetski lider po planovima za 2030. godinu. U izveštaju kompanije Westwood Global Energy Group predviđa se da će Evropa 2030. godine imati udeo od 61% u ukupnim svetskim kapacitetima plutajućih vetroelektrana.

Evropa će 2030. imati udeo od 61% u ukupnim svetskim kapacitetima plutajućih vetroelektrana

Do 2030. godine će u svetu biti pušteno u rad ukupno 15 GW novih kapaciteta plutajućih vetroelektrana, stoji u dokumentu.

Međutim, ostvarivanje ovih planova takođe neće proći bez teškoća, s obzirom na to da većinu projekata (68%) planiraju ili vode investitori koji nemaju iskustva sa vetroelektranama na vodi, dok 21% ima iskustva samo sa vetroturbinama na stubovima pobodenim u morsko dno. Svega 11% njih ima iskustva sa plutajućim vetroturbinama, navodi se u izveštaju kompanije Westwood.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dimitar Dimitrov REIB BEF 2025 osiguranje baterije

Dimitar Dimitrov: Investitori u baterijske sisteme treba da traže osiguranje u ranoj fazi projekta

28. jun 2022. - Investitori treba da ostvare kontakt sa osiguravačima ili brokerima već u fazi razvoja projekta, rekao je Dimitrov na konferenciji BEF 2025

vodonik slovenija akcioni plan

Slovenija sprema akcioni plan za vodonik do 2030.

28. jun 2022. - Vodonik bi trebalo da pomogne Sloveniji da dekarbonizuje sektore industrijske proizvodnje, transporta i energetike

prozjumeri solar fbih subvencije

Federacija BiH pokrenula program subvencija za prozjumere

28. jun 2022. - Program bi trebalo da obuhvati oko 500 domaćinstava godišnje i poveća proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za 4,2 GWh.

energetska tranzicija eti 2025 wef vetar

WEF: Ubrzava se tempo globalne energetske tranzicije

28. jun 2022. - Najnoviji izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje najbrži napredak energetske tranzicije još od perioda pre pandemije COVID-19.