OIE

EPS namerava da izgradi deset hidroelektrana na Ibru

eps hidroelektrane ibar tender

Foto: mike wolf from Pixabay

Objavljeno

08.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije (EPS) planira da izgradi deset hidroelektrana na reci Ibar na potezu dugom 55 kilometara između Raške i Kraljeva. Zbog toga je raspisala tender za izradu investiciono-tehničke dokumentacije za gradnju ovih elektrana.

Projekat Ibarske hidroelektrane nije nov, i EPS je nameravao da ga sprovede sa italijanskom kompanijom Seci Energia pre više od 13 godina. Dve kompanije su decembra 2010. formirale zajedničko preduzeće Ibarske hidroelektrane, koje je trebalo da obavi projektovanje, izradu dokumentacije, izgradnju i eksploataciju elektrana na Ibru.

Tada se kao ukupan kapacitet elektrana navodila snaga od 103 MW, a investicija je procenjena na skoro 300 miliona evra. Iako je gradnja bila najavljena za 2011, to se nije desilo, a zajednička firma je ugašena aprila prošle godine.

Hidroenergetski potencijal Ibra jedan od najznačajnijih neiskorišćenih hidropotencijala u Srbiji

EPS sada u tenderskoj dokumentaciji navodi da je hidroenergetski potencijal Ibra jedan od najznačajnijih neiskorišćenih hidropotencijala u Srbiji. Rok za podnošenje ponuda je 12. april.

Usvojena koncepcija korišćenja ovog potencijala Ibra podrazumeva izgradnju deset protočnih hidroelektrana, na deonici od 55 kilometara na delu toka između Raške i Kraljeva, u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije i Vodoprivrednom osnovom Republike Srbije, uklopljenih u ograničenja koja su definisana postojećim saobraćajnicama – železnička pruga i magistralni put, i naseljenim mestima, kao što su Ušće, Bogutovac, navela je kompanija.

Pripremom dokumentacije EPS želi da utvrdi opravdanost izgradnje sistema HE na Ibru

EPS namerava da izgradi sledeće elektrane: Lakat, Maglič, Dobre Strane, Bela Glava, Gradina, Cerje, Glavica, Ušće, Gokčanica i Bojanići.

Cilj izrade tehničke, planske i studijske dokumentacije je, kako je naveo EPS, stvaranje osnova za sagledavanje iskorišćenja hidroenergetskog potencijala Ibra, uz odgovarajuće uređenje, razvoj i zaštitu reke kao vodnog, energetskog, saobraćajnog, kulturnog i turističkog koridora, radi stvaranja preduslova za realizaciju širih razvojnih interesa zemlje.

Gradnja bi trebalo da se finansira kreditima međunarodnih finansijskih institucija

Pripremom dokumentacije EPS, takođe, želi da utvrdi prostornu, ekološku, društvenu, finansijsku, tržišnu i ekonomsku opravdanost izgradnje sistema HE na Ibru. Rezultati studija će omogućiti donošenje odluke o opravdanosti investicije i nastavku razvoja projekta, naveo je EPS.

Pripremljena dokumentacija će biti i tehnički osnov za raspisivanje tendera za izbor izvođača.

Ugovor o izgradnji bi se odnosio na projektovanje i izgradnju, pri čemu bi polazište bili revidovani Idejni projekti i važeća Studija o proceni uticaja na životnu sredinu, piše u tenderskoj dokumentaciji.

EPS je naveo da je verovatno da će se gradnja finansirati kreditima međunarodnih finansijskih institucija, pa će pripremanje ove dokumentacije doneti i izradu odgovarajućih studija, koje su obično neophodan uslov za formiranje ugovora o kreditu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

nuklearke solar studija investicioni rizik Institute for Global Sustainability

Nuklearke nose najveći rizik od prekoračenja troškova i rokova, solarne elektrane najmanji

8. mart 2023. - Institut za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu uradio je studiju o prekoračenju planiranih troškova i rokova deset vrsta energetskih projekata

erik skoto akuo bef 2025

Erik Skoto: Niže cene skladištenja i obnovljive energije pomoći će da se podmiri rast potrošnje

8. mart 2023. - Zahvaljujući nižim troškovima, obnovljiva energija je već pobedila u trci sa nuklearnom, rekao je Erik Skoto na Beogradskom energetskom forumu

crna gora aukcije sahmanovic

Crna Gora sprema prvu aukciju za energiju iz obnovljivih izvora

8. mart 2023. - U Podgorici je predstavljen model za prvu aukciju u Crnoj Gori za tržišne premije za projekte solarnih elektrana

bih cbam federacija trosak privreda nermin niksic

CBAM bi mogao da košta privredu BiH 3,2 milijarde KM, premijer Nikšić kaže da ima naznaka o odlaganju primene

8. mart 2023. - Ceh je rezultat analize urađene na zahtev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku Delegacije EU i projekta EU4Energy