OIE

EPCG gradi solarnu elektranu snage 47 MW u okviru nikšićke železare

epcg zelezara niksic solarna elektrana

Foto: TV Nikšić/YouTube

Objavljeno

26.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) na krovovima i zemljištu železare u Nikšiću instaliraće solarnu elektranu snage 47 MW, navedeno je u poslovnom planu novosnovane firme EPCG – Željezara Solar.

EPCG je imovinu bivše nikšićke železare kupila za 20 miliona evra od turske kompanije Tosçelik.

Instaliranje solarnih panela, kako prenose Vijesti, planirano je za mart i to na krovovima pogona i zemljištu nikšićke čeličane. Krovovi železare imaju površinu od 226.000 kvadrata i na njima će biti moguće postaviti fotonaponske panele snage 17 MW, a na zemljištu će moći da se instalira još 30 MW.

Proizvodna cena solarne elektrane procenjena je na 24 evra po MWh

Za ovu investiciju kompanija planira da uzme kredit od 33 miliona evra sa periodom otplate od deset godina. Solarna elektrana, kako se navodi, godišnje bi trebalo da proizvodi oko 61 miliona kilovat-sati ili 61.000 MWh sa proizvodnom cenom od 2,4 evrocenta po kWh ili 24 evra po MWh. Struju bi prodavala EPCG po ceni koja je 50 odsto niža nego na referentnoj mađarskoj berzi HUPX, gde se cena sada kreće oko 200 evra po MWh.

Solarna elektrana bi ove godine trebalo da proizvede struju koju bi prodala za 4,7 miliona evra, a sledeće godine za 8,7 miliona. U 2025. se očekuje smirivanje cena, pa bi prihod bio 5,9 miliona, a onda narednih godina oko 4,5 miliona.

Priihod od prodaje struje bio bi značajno veći od troškova otpalte kredita za njenu gradnju

U planu se navodi da bi godišnja otpata kredita u prvih deset godina trebalo da bude značajno manja od prihoda od prodaje struje. Za 16 godina rada, koliki je tehnički vek trajanja solarne elektrane proizvela bi se struja vredna 75 miliona evra, a otpata kredita bi koštala 38,5 miliona evra.

EPCG je naveo da je u računicama korišćen konzervativan princip, pa proizvodnja može samo da bude veća, a cena solarnih panela samo manja.

Železara ima trafostanicu čiji slobodan kapacitet je skoro 80 MW

Korist od solrne elektrane bi imala samo EPCG jer bi povećanu proizvodnju struje iskoristila da smanji uvoz tokom letnjih meseci, navodi se u planu.

Inače, Marko Perunović, predsednik Odbora direktora firme EPCG-Željezara Nikšić, izavio je da je najveća vrednost železare njen energetski potencijal. Naime, trafostanica u sastu ove fabrike ima slobodan kapacitet od skoro 80 MW.

Danas je u Crnoj Gori, kako je rekao, teže obezbediti tu infrastrukturu i priključiti solarnu elektranu, nego isntalirati samo to postrojenje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

26. januar 2023. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

26. januar 2023. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

26. januar 2023. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

26. januar 2023. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika