Električna energija

Energetska zajednica započela posredovanje u sporu između države i HE Energji Ashta

Energetska zajednica zapocela posredovanje u sporu izmedju drzave i HE Energji Ashta

Slika: Energji Ashta

Objavljeno

26.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Centar za rešavanje sporova i pregovaranje Sekretarijata Energetske zajednice organizovao je prve sastanke sa strankama i ostalim entitetima uključenim u spor u vezi sa balansiranjem u albanskom hidrosektoru, saopštila je Energetska zajednica.

Stranke u sporu su Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku Albanije i Hidroelektrana (HE) Energji Ashta, koja je u vlasništvu privatnih kompanija Verbund i EVN.

Spor se pojavio između kompanije KESH, najvećeg proizvođača električne energije u Albaniji, i HE Energji Ashta, a uključuje i druge albanske državne aktere: albanskog energetskog regulatora ERE, albanskog Operatora distributivnog sistema OSHEE i albanskog Operatora prenosnog sistema za električnu energiju OST, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

Spor između privatnog i državnog preduzeća je privukao pažnju Energetske zajednice prošle godine.

Dirk Buschle, zamenik direktora Sekretarijata i šef pravnog sektora, imenovan je za posrednika, a u radu mu pomažu mu Rozeta Karova i Arben Kllokoqi.

Centar za rešavanje sporova i pregovaranje Sekretarijata Energetske zajednice osnovan je 2016. godine kao odgovor na problem nepostojanja opcija za rešavanje sporova u energetici, a koje su u skladu sa potrebama nacionalnih vlasti i zainteresovanih strana.

Zajedničko ulaganje Verbunda i EVN-a

HE Energji Ashta, zajedničko ulaganje austrijskih energetskih kompanija Verbund i EVN, je investicija u koju je uloženo 200 miliona evra. Proizvodnju električne energije elektrana je započela u junu 2012. godine, dok je ugovor o koncesiji sa Vladom Republike Albanije potpisan na 35 godina. Na kraju ovog perioda HE Energji Ashta će biti predata na upravljanje Republici Albaniji.

Ova protočna hidroelektrana se nalazi na severu Albanije na reci Drim i ima instaliran kapacitet od 53 MW i godišnju proizvodnju od 242 GWh. Elektrana se sastoji od

Proizvedena električna energija se isporučuje državnoj elektroprivredi KESH, a sporazum o otkupu električne energije je potpisan na 15 godina.

Većinski vlasnik Verbunda i EVN-a je austrijska država. Verbund je najveći proizvođač električne energije u ovoj zemlji, dok je EVN druga elektroprivreda po veličini.

Pre nedelju dana rumunska elektroprivreda Hidroelektrika najavila je nameru da potpiše sporazum o saradnji sa Verbundom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

26. septembar 2018. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

26. septembar 2018. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

26. septembar 2018. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

26. septembar 2018. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti