Električna energija

Energetska zajednica pokrenula postupke protiv Albanije, BiH i Ukrajine zbog nerazdvajanja ODS-a

Energetska zajednica pokrenula postupke protiv Albanije, BiH i Ukrajine zbog nerazdvajanja ODS-a

Photo: Pixabay

Objavljeno

19.01.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.01.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Sekretarijat Energetske zajednice (EZ) pokrenuo je preliminarne procedure za rešavanje sporova sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Ukrajinom zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o EZ da pravno i funkcionalno razdvoje operatore distributivnih sistema (ODS) za električnu energiju.

„Sekretarijat EZ pokrenuo je ex officio preliminarne procedure za rešavanje sporova sa Albanijom, BiH i Ukrajinom zbog nerazdvajanja operatora distributivnih sistema za električnu energiju“, naveo je u saopštenju Sekretarijat EZ.

Tri države nisu ispunile obaveze iz Ugovora o EZ u potpunosti, delimično ili nepravilno, jer nisu prenele odredbe o razdvajanju iz Trećeg energetskog paketa u nacionalno zakonodavstvo i nisu preduzele mere za pravno i funkcionalno razdvajanje operatora distributivnih sistema u praksi.

Prema tvrdnjama Sekretarijata EZ u otvorenim pismima, koje je poslala Albaniji, BiH i Ukrajini, operatori distributivnog sistema još imaju potpuno integrisane pravne i funkcionalne strukture upravljanja za distribuciju i snabdevanje električnom energijom.

Albanija nije usvojila odredbe iz Direktive o električnoj energiji o pravnom i funkcionalnom razdvajanju ODS-a do 1. januara 2015. godine, roka koji predviđa acquis, nije usvojila odredbe Direktive o nezavisnom donošenju odluka ODS-a i određivanju službenika i programa za usklađivanje i nije u propisanom roku usvojila nacionalne mere za osiguranje pravnog i funkcionalnog razdvajanja nacionalnog ODS-a OShEE u praksi.

I BiH nije usvojila odredbe iz Direktive o električnoj energiji o određivanju službenika i programa za usklađivanje sa propisima u Federaciji BiH do 1. januara 2015. godine, nije usvojila odredbe Direktive o pravnom i funkcionalnom razdvajanju ODS-a u Republici Srpskoj u skladu sa istim rokom i nije u propisanom roku usvojila mere za pravno i funkcionalno razdvajanje Elektroprivede BiH Sarajevo, Elektroprivede HZHB Mostar i Elektropriveda Republike Srpske u praksi.

Ukrajina, takođe, nije usvojila odredbe Direktive o električnoj energiji o pravnom i funkcionalnom razdvajanju ODS-a za električnu energiju do 1. januara 2015. godine i nije usvojila u roku mere za osiguranje pravnog i funkcionalnog razdvajanja nacionalnog ODS-a za električnu energiju u praksi.

Cilj otvorenih pisama je da tri države dobiju priliku da odgovore na tvrdnje o kršenju zakona EZ.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Energetska zajednica nominacije PECI projekte energetske infrastrukture

Energetska zajednica prima nominacije za PECI projekte energetske infrastrukture

19. januar 2018. - Prilika za nominaciju projekata prekogranične energetske infrastrukture Energetske zajednice PECI 2026 traje do 19. januara

GGF osam sporazuma novi talas investicija energetsku tranziciju Zapadnom Balkanu

GGF-ovih osam sporazuma za novi talas investicija u energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu

19. januar 2018. - Fond za zeleni razvoj – GGF potpisao je niz sporazuma za zelene zajmove i projekte solarnih elektrana i skladištenje energije širom Zapadnog Balkana

slovenija talum aluminijum solar elektrane

Slovenački Talum planira solarne elektrane snage do 60 MW

19. januar 2018. - Slovenačka firma za proizvodnju robe od aluminijuma u julu je pokrenula proceduru za odobravanje projekta u Ministarstvu životne sredine

crna gora program razvoja vodonika akcioni plan

Crna Gora pripremila programa razvoja zelenog vodonika sa akcionim planom za period 2026-2028.

19. januar 2018. - Zeleni vodonik je strateški prioritet Crne Gore do 2030. godine kao ključni energetski nosilac za tranziciju, dekarbonizaciju i sigurnost