Energetska zajednica objavila pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za zemlje Zapadnog Balkana

Energetska zajednica je objavila pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za devet svojih članica, među kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija i Srbija. Ciljevi se odnose na povećanje udela obnovljive energije u finalnoj potrošnji, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske efikasnosti do 2030. godine.

Pojedinačni energetski i klimatski ciljevi objavljeni su nakon što je Ministarski savet Energetske zajednice ozvaničio zajedničke ciljeve za devet članica među kojima su osim zemalja Zapadnog Balkana, i Gruzija, Moldavija i Ukrajina.

Ciljevi za obnovljive izvore energije kreću se od 27 odsto za Ukrajinu, do 52 odsto za Albaniju. U poređenju sa ciljevima za 2020. među državama Zapadnog Balkana, najveće povećanje je planirano za Crnu Goru, a najmanje za BiH.

Ukoliko se ostvare ciljevi, Albanija i Crna Gora će 2030. polovinu finalne potrošnje energije pokriti obnovljivim izvorima energije.

Zajednički cilj za sve članice je 31 odsto.

Po prvi put su ugovorne strane dobile i ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Najveće smanjenje emisija predviđeno je za Severnu Makedoniju – 82 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, dok je najniže rezervisano za Kosovo* – 16,3 odsto.

Ciljevi se odnose na domaće nešto emisije, uključujući emisije iz poljoprivrede, šumarstva i ostalih sektora u kojima se koristi zemlja (Land use, land-use change, and forestry – LULUCF-a), osim u slučaju Crne Gore.

Zajednički cilj za devet ugovornih strana je smanjenje emisija za 60,9 odsto u odnosu na 1990.

Članice Energetske zajednice dobile su i ciljeve za potrošnju primarne i finalne energije.

Najveće smanjenje potrošnje primarne energije zacrtano je za Kosovo* sa 4,7 na 2,7 miliona tona ekvivalenta nafte. Isto je i kada je reč o potrošnji finalne energije.

Zanimljivo je da će skoro sve zemlje, osim Kosova* povećati potrošnju finalne energije.

Ministarski savet je ranije odlučio da ograniči potrošnju primarne energije svih ugovornih strana na 129,88 miliona tona ekvivalenta nafte za primarnu potrošnju energije i 79,06 megatona za finalnu potrošnju.