Električna energija

Elektroprivreda BiH u manjku od 50 miliona konvertibilnih maraka

Elektroprivreda BiH posluje s negativnim finansijskim rezultatom

Sastanak predstavnika EPBiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (foto: Ministarstvo)

Objavljeno

10.10.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.10.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) u periodu od januara do septembra ostvarila je negativan finansijski rezultat od 50 miliona konvertibilnih maraka (oko 25 miliona evra). Očekuje se da će kompanija do kraja godine poslovati sa velikim gubitkom.

Iz EPBiH kažu da su finansijski gubici od 50 miliona KM, posledica poremećaja na tržištu električne energije, značajnog smanjenja obima tržišne prodaje i nemogućnosti ostvarenja procenjenih prihoda od trgovine.

Kao glavni uzrok negativnog poslovanja iz EPBiH ističu smanjenje isporuke uglja iz rudnika u sastavu EPBiH koncerna, u periodu 2020-2022, koje je nastavljeno i do septembra ove godine, kao i poskupljenje uglja i troškova njegovog prevoza.

Takođe, finansijskim gubicima doprinelo je, kako se dodaje, i smanjenje proizvodnje električne enegije i bilansnih viškova, čijom prodajom na tržištu su nadoknađivane razlike između  proizvodne i prodajne cene za javno snabdevanje.

Postoji tendencija povećanja potrošnje električne energije

„Cijene električne energije u okviru javnog snabdijevanja koje su aktuelne od 1. januara 2015. do sada, bile su, uz pouzdanost u Elektroprivredu BiH i stabilno snabdijevanje, koje je kompanija garantovala, presudan faktor u opredjeljivanju kupaca za povećanje potrošnje za potrebe grijanja i hlađenja“, piše u saopštenju kompanije.

Ovaj trend se nastavio i u vreme globalne energetske krize i nekontrolisanog rasta cena drugih energenata. Iz EPBiH kažu da postoji tendencija povećanja potrošnje upravo zbog tarifnih  stavova, koji su prema istraživanjima Evrostata među najnižim u Evropi.

Na finansijsko poslovanje kompanije odrazilo se i ograničavanje rasta cena u okviru tržišnog snabdevanja na maksimalnih 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo ograničenje je na snazi od januara 2022. godine.

Ministarstvo: Očekivanja su da će EPBiH na kraju godine poslovati sa velikim gubitkom

EPBiH je, kako se navodi, još u februaru informisala Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo o finansijskom položaju kompanije za period februar-decembar 2023, uz navođenje uzroka koji utiču na poslovanje.

Inače, pre nedelju dana Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, sastao se sa upravom kompanije.

Očekivanja su da će EPBiH na kraju godine poslovati sa velikim gubitkom, saopštilo je tada Ministarstvo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

10. oktobar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

10. oktobar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

10. oktobar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

10. oktobar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom