Električna energija

Data centri bi mogli da izbace energetsku tranziciju Evrope iz koloseka

Data centri izbace energetsku tranziciju Evrope iz koloseka

Foto: iStock

Objavljeno

18.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Očekivana masovna izgradnja data centara u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji bi dovela do znatnog uvećanja emisija ukoliko proizvodnja struje za njih bude čak i samo jednim delom oslonjena na fosilna goriva, objavila je organizacija Beyond Fossil Fuels u novom izveštaju. Dala je preporuku da se za ta postrojenja nameni električna energija isključivo iz budućih elektrana na obnovljive izvore, a ne iz postojećih. Tako bi se olakšao pritisak na potražnju za strujom i sprečilo remećenje putanje energetske tranzicije.

Kada bi budući data centri koristili zelenu struju bez da se njen ukupni udeo poveća, drugi sektori od presudnog značaja bi se verovatno ponovo okrenuli fosilnim gorivima, stoji u novoj sektorskoj analizi za EU i Britaniju.

Sve jači rast izgradnje data centara u Evropi dovodi do skoka potražnje za strujom i mogućeg ozbiljnog rizika od uspona emisija gasova sa efektom staklene bašte – bilo kroz ekspanziju gasne infrastrukture ili guranje drugih sektora ka fosilnim gorivima, objavio je Beyond Fossil Fuels u izveštaju Preopterećenje sistema: Kako bi novi data centri mogli da izbace energetsku tranziciju Evrope iz koloseka (The System Overload: How New Data Centres Could Throw Europe’s Energy Transition Off Course).

Očekivano povećanje potrošnje električne energije u data centrima bi indirektno moglo da podigne emisije, ukoliko ta postrojenja budu napajana iz postojećih ili već planiranih elektrana na obnovljive izvore, umesto da se oslone na buduće projekte, upozorile su autorke i autori.

Koalicija organizacija civilnog društva Beyond Fossil Fuels je pokrenuta da proširi delovanje mreže Beyond Coal, a ona je pokrivala proizvodnju struje iz uglja. Zalaže se za pravičnu tranziciju u budućnost bez fosilnih goriva.

Data centri bi mogli da troše 20 odsto struje iz budućih elektrana na obnovljive izvore, što bi pojačalo pritisak na strani potražnje

Elektrifikacija i mere za uštede energije su namenjene umanjivanju emisija. Istovremeno, elektrifikacija sektora kao što su grejanje i saobraćaj podstiče potražnju. Informacione tehnologije – IT su takođe jedan od značajnih faktora koji tome doprinose, a pogotovo data centri i veštačka inteligencija.

Uzlet potražnje za strujom za data centre u EU bi u narednih šest godina mogao da dovede do rasta emisija ugljen-dioksida za 121 milion tona. To je ekvivalentno gotovo svim gasnim elektranama u Italiji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji zajedno. U alternativnoj realnosti, gde se ekspanzija oslanja isključivo na već planirane zelene elektrane, data centri bi najkasnije 2030. sami upotrebljavali skoro 20 odsto nove struje iz obnovljivih izvora u EU.

U jednom scenariju je samo struja iz obnovljivih izvora, a u drugom je udeo fosilnog gasa 61 odsto

U izveštaju su izvedene dve računice za nabavku energije koju će koristiti data centri. U jednom fosilni gas čini 61 procenat, a ostatak je iz obnovljivih izvora, dok je u drugom stoodstotno zelena energija. Autori su naveli da neće biti moguće nabaviti dovoljne količine nuklearne energije proizvedene na tradicionalan način, a ni dovoljno brzo niti po prihvatljivim troškovima.

Ovde, međutim, treba napomenuti da Google, Microsoft, Amazon i Meta i te kako računaju na nuklearke, kako one konvencionalne, tako i male modularne reaktore (SMR-ove), sudeći po njihovim strategijama, investicijama i ugovorima o otkupu električne energije proteklih par godina.

Očekuje se da će evropsko tržište do 2029. dostići 64,5 milijarde dolara

Veštačka inteligencija (AI) je snažan faktor koji pogoni rast broja projekata data centara u svetu, zajedno sa digitalizacijom, ekspanzijom infrastrukture za držanje podataka u takozvanom oblaku – klaudu i kriptovalutama. Po jednoj projekciji, evropsko tržište data centara, koje je 2023. vredelo 42,98 milijardi dolara, do 2029. dostiže 64,5 milijardi dolara.

Rast evropskog sektora data centara pogone prvenstveno navedeni tehnološki džinovi. Oni proširuju infrastrukturu za klaud i snažno pro tome investiraju u napore za stvaranje komercijalno najuspešnijih i dominantnih AI modela.

Za glavne sisteme te vrste koji danas stupaju na scenu potrebno je izuzetno mnogo resursa. Za samo jedan upit za ChatGPT, model veštačke inteligencije kojeg razvija OpenAI, zahvaljujući Microsoftovoj investiciji od više milijardi dolara, potrebno je 2,9 vat-sati električne energije, a za upit na Google pretrazi samo 0,3 vat-sata.

Projekcije udela u rastu potražnje za strujom kreću se od 15 do 29 procenata

Međunarodna agencija za energetiku je prognozirala da bi 2026. data centri mogli da čine 29 odsto dodate potražnje za električnom energijom u Evropi. Konsultantska kuća McKinsey je za period zaključno sa 2030. projektovala 15 do 29 procenata. Gigantska investiciona banka Morgan Stanley je procenila da će se zbog AI-ja emisije ugljenika u ovom segmentu utrostručiti pre kraja decenije.

Planovi za ekspanziju u Sjedinjenim Državama već daju podstrek sektoru gasa, podvlače autori izveštaja. Postoje indicije da data centri produžavaju radni vek ugljarskoj i infrastrukturi za gas u Evropi, navedeno je u dokumentu.

Ukoliko se širom EU ne bude izgradilo dovoljno elektrana na obnovljive izvore da pokriju celu novu potražnju, zeleni izvori neće uspeti da u potpunosti istisnu upotrebu fosilnih goriva

Po scenariju visokog povećanja, EU i Britanija će u zbiru morati da zadovolje 287 teravat-sati nove potražnje za data centre. Kada je sasvim pokrivena isključivo iz još neplaniranih zelenih elektrana, emisije padaju gotovo na nulu. U slučaju pak da je ta obnovljiva energija iz već ucrtanog rasta proizvodnje, to ograničava pristup zelenoj struji u drugim sektorima.

Ukoliko se širom EU ne bude izgradilo dovoljno elektrana na obnovljive izvore da pokriju celu novu potražnju, zeleni izvori neće uspeti da u potpunosti istisnu upotrebu fosilnih goriva iz privrede, poručila je organizacija koja je sastavila dokument.

„Bez jasne politike velikih tehnoloških kompanija i država da obezbede da se nova potražnja pokrije iz novih i dodatnih elektrana na obnovljive izvore i novim i dodatnim mrežama, ekspanzija data centara bi mogla značajno da poveća emisije. U izveštaju se tehnološke kompanije urgiraju da se obavežu da će, postepeno, sasvim odbaciti fosilna goriva i obezbediti da se novi data centri napajaju obnovljivom energijom iz dodatnih izvora, tako da se ona isporučuje kroz istu mrežu i unutar istog sata kada imaju potrebe za energijom“, saopštio je Beyond Fossil Fuels.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni kapaciteti skladistenje energije baterije

Globalni kapaciteti za skladištenje u baterijama skočili za rekordnih 200 GWh u 2024.

18. februar 2025. - Troškovi skladištenja električne energije su značajno opali zahvaljujući smanjenju troškova projekata baterija i tehnološkim poboljšanjima

beogradski energetski forum 2025 bef zapadni balkan spajanje trzista cbam

Zapadni Balkan se nada spajanju tržišta električne energije sa EU, CBAM unosi neizvesnost

18. februar 2025. - Predstavnici operatora prenosnih sistema, regulatora i berzi električne energije okupili su se na Beogradskom energetskom forumu 2025.

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

18. februar 2025. - U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama radi sastavljanja akcionog plana za ceo region

liberalizacija trziste elektricne energije kosovo

Liberalizacija tržišta električne energije na Kosovu* izazvala protest privrede

18. februar 2025. - Od 1. juna kompanije sa godišnjim prometom od preko 10 miliona evra moraće da kupuju struju na otvorenom tržištu