OIE

Danski DONG Energy prestaje da koristi ugalj do 2023

Photo: DONG Energy

Objavljeno

10.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Danska kompanija DONG Energy saopštila je da će u potpunosti prestati da koristi ugalj do 2023. godine. Sve električne centrale te firme prećiće na biomasu.

“Budućnost pripada obnovljivim izvorima energije i zato svoje poslednje elektrane na ugalj prevodimo na biomasu. Ova odluka je u skladu sa našom vizijom da budemo lideri u prelasku na održivi energetski sistem i stvorimo vodeću kompaniju koja koristi zelenu energiju”, rekao je generalni direktor Henrik Polsen.

DONG Energy je prva velika energetska kompanija u Evropi koja je odlučila da prestane sa korišćenjem uglja u proizvodnji električne i toplotne energije, navodi se u saopštenju. Ta firma je već smanjila potrošnju uglja za 73 odsto u odnosu na 2006. godinu zahvaljujući prelasku na održivu biomasu i smanjenju broja elektrana.

Ukupna emisija gasova sa efektom staklene bašte u Danskoj smanjena je za oko 25 miliona tona CO2 od 2006. do 2016, a udeo DONG Energy u tom smanjenju je približno 53 odsto. Do 2023. kompanija će smanjiti godišnje emisije CO2 za skoro 18 miliona tona u odnosu na 2006. godinu. Ukupno smanjenje ekvivalentno je godišnjoj emisiji gasova iz više od devet miliona automobila.

Drvni pelet i sečka zamenjuju ugalj

Od 2002. godine DONG Energy koristi drvni pelet i sečku u elektranama Herning i Avedøre, a potonja je u potpunosti prešla na biomasu. Od 2016. još jedno postrojenje te firme koristi isključivo drvni pelet i slamu, a četvrta elektrana preći će na sečku u proleće ove godine.

U isto vreme, DONG Energy je razvila više proizvodnih kapaciteta koja koriste energiju vetra nego bilo koja druga kompanija na svetu, tvrdi se u saopštenju.

Nakon odluke da prestane sa korišćenjem uglja do 2023, DONG Energy mora da pronađe rešenje za preostala dva postrojenja na ugalj. Kako se navodi, kompanija je u pregovorima sa korisnicima usluge grejanja oko mogućnosti da te dve elektrane pređu na korišćenje sečke umesto uglja kada važeći ugovori u grejanju isteknu krajem 2017, odnosno 2019. godine.

Ugalj je i dalje jedan od najviše korišćenih energenata širom sveta. Oko 40 odsto električne energije na svetu proizvodi se iz uglja, iako taj energent emituje najviše ugljen-dioksida.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

10. februar 2017. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

10. februar 2017. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026

srbija eu region bef 2026 cbam granica eu zapadni balkan

CBAM bi mogao da uspori dekarbonizaciju i razvoj obnovljive energije, suprotno od onoga što mu je cilj

10. februar 2017. - Beogradski energetski forum 2026. (BEF 2026) pružio je priliku svim učesnicima na tržištu da iznesu prva iskustva sa primenom CBAM-a

Papastavru Srbija Severna Makedonija gasnim interkonekcijama Vertikalnom koridoru

Papastavru: Srbija, Severna Makedonija se gasnim interkonekcijama pridružuju Vertikalnom koridoru

10. februar 2017. - Grčki ministar životne sredine i energetike Stavros Papastavru izjavio je da će projekat Vertikalnog gasnog koridora biti proširen na Severnu Makedoniju i Srbiju