Životna sredina

Danska pretvara poljoprivredno zemljište u šume, prirodna staništa

danska, sume, poljoprivreda

Foto: Freepik

Objavljeno

22.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kako bi smanjila upotrebu veštačkih đubriva, koja nanose ogromnu štetu vodenim ekosistemima, Danska je odlučila da 15 odsto svog poljoprivrednog zemljišta pretvori u šume i prirodna staništa. Takođe, uvođenjem poreza na stočarstvo najavljenog za 2030. godinu, postaće prva zemlja koja oporezuje emisije iz sektora poljoprivrede.

Skoro dve trećine teritorije Danske koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda znatno utiče na kvalitet voda, naročito imajući u vidu dejstvo pesticida i đubriva koji završavaju rastvoreni u tokovima reka i podzemnim vodama. Intenzivna poljoprivreda i korišćenje velike količine veštačkih đubriva doveli su do smanjenja nivoa kiseonika u vodotocima i, posledično, velikog gubitka biodiverziteta.

Kako bi stala na put upotrebi veštačkog đubriva, Danska je u junu, u načelu, usvojila Zeleni tripartitni sporazum. Konsenzusu vlade, poslodavaca i sindikata podršku je dao sektor agrara i proizvodnje hrane, zatim industrijski proizvođači, ekološke organizacije i lokalne samouprave.

Sada je uspostavljena i široka parlamentarna većina, koja namerava da uvede zakonsku obavezu da se u naredne dve decenije 15 odsto poljoprivrednih površina pretvori u šume i prirodna staništa i na taj način smanji upotreba đubriva. Za kupovinu zemljišta od poljoprivrednika vlada je obezbedila 5,8 milijardi evra.

U naredne dve decenije biće posađeno milijardu stabala

Koliki je značaj ove odluke pokazuju i brojevi. Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije pod šumom, tačno 640.835 hektara. Uz sadnju milijardu stabala, koliko je najavljeno, porašće za 250.000 hektara. Pored toga, oko 140.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u nizijskim predelima dobiće novu ulogu – postaće prirodna područja od višestrukog značaja kao što su močvare ili livade.

Zeleni tripartitni sporazum obuhvata obnovu prirode i smanjenje emisija iz poljoprivrede.

Planom je takođe predviđeno osnivanje šest nacionalnih parkova do 2030, da ih bude ukupno 21. Po sporazumu je 10.7 miliona evra namenjeno za obnovu morskih područja i osnivanje dva morska nacionalna parka.

U sklopu Zelenog tripartitnog sporazuma dogovoreno je uvođenje poreza na emisije iz stočarstva. Domaće životinje, a najviše ovce, krave i svinje, proizvode veliku količinu metana. U prvih 20 godina od ispuštanja u atmosferu, taj gas 80 puta jače doprinosi globalnom zagrevanju nego ugljen-dioksid u globalnom zagrevanju.

Od 2030. godine, stočari u Danskoj će za svaku tonu metana morati da plate oko 16 evra, a 2035. oko 40 evra. Do sada nijedna zemlja na svetu nije uvela porez na emisije iz sektora poljoprivrede.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dan planete zemlje 2025

Dan planete zemlje 2025: Naša energija, naša planeta

22. novembar 2024. - Dan planete Zemlje obeležava se svake godine 22. aprila i jedan je od najvećih pokreta na planeti

srbija nova vlada sara pavkov dubravka djedovic handanovic

Treći mandat za ministarku energetike Dubravku Đedovic Handanović, Sara Pavkov nova ministarka ekologije

22. novembar 2024. - Nova ministarka zaštite životne sredine je Sara Pavkov, koja je zamenila Irenu Vujovič, a biće i najmlađa članica izvršne vlasti

bih sarajevo registar emisija u zrak zagadjenje informacioni sistem mala lozista

Sarajevo dobilo digitalizovan sistem za praćenje emisija koje zagađuju vazduh, obrađeno 100.000 izvora

22. novembar 2024. - Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, dobilo je Registar emisija u vazduh i informacioni sistem zagađivača vazduha

Narodni zbor za spas reke Studenice

Narodni zbor za spas reke Studenice izglasao zabranu izgradnje malih hidroelektrana

22. novembar 2024. - Meštani Ušća kod Kraljeva su na narodnom zboru doneli odluku da se zabrani izgradnja mini hidroelektrane Studenica S4-Gradina