Biodiverzitet

Crno-bele vetroturbine bi spasle hiljade morskih ptica – studija

Crno bele vetroturbine bi spasle hiljade morskih ptica studija

Photo: Balkan Green Energy News

Objavljeno

03.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evolucijski, morske ptice nisu morale da razvijaju sposobnost izbegavanja objekata na moru. Međutim, izgradnja vetroparkova na vodi je dovela do velikog broja udara u stubove i elise, što ugrožava brojnost osetljivih vrsta. Autori novog istraživanja su predložili prugaste vetroturbine, tvrdeći da bi to omogućilo pticama sa različitim brzinama leta i oštrinom vida da dovoljno rano uoče turbine da izbegnu sudar.

Profesor Grejem Martin, ornitolog specijaliziran za vid ptica, i Aleks Banks, specijalista za ornitologiju u državnom savetodavnom telu Natural England u Velikoj Britaniji, nedavno su objavili studiju u časopisu Global Ecology and Conservation u kojoj predlažu postavljanje crno-belih vetroturbina na moru.

„Moramo poznavati vid ptica, a ne vid ljudi“, ističu autori. Vid ptica se razvijao sa ciljem pronalaženja hrane i izbegavanja predatora, pa neki naučnici te životinje nazivaju „kljunom vođenim okom“.

Osnovni razlog za veliki broj sudara je što ptice nisu prirodno osposobljene da primete da naleću na vetroturbinu. Naime, ptičji vid je prvenstveno usmeren ka površini vode, odnosno nadole ili bočno. Postoje dokazi da neke redovno lete ne pazeći na prostor ispred sebe.

Kada pretražuju tlo ispod sebe u potrazi za plenom, ptice grabljivice ne primaju ili samo povremeno primaju vizuelne informacije o putanji leta ispred sebe

Primer su veće ptice grabljivice poput orlova, koji mogu biti vrlo ranjivi na sudare s vetroturbinama, uprkos tome što u osnovi vide bolje i dalje nego bilo koje drugo stvorenje. Kada pretražuje tlo ispod sebe u potrazi za plenom, orao ne prima ili samo povremeno prima vizuelne informacije o putanji leta ispred sebe. Isti zaključan je izveden za druge vrste ptica sklone sudarima, posebno ždralova, droplji i galebova.

Iako ptice ne gledaju mnogo ispred sebe, one se oslanjaju na poznavanje prostora. Međutim, od pojave vetroturbina, nedostatak informacija zbog načina kako posmatraju okolinu i oslanjanje na poznavanje trase dovode do toga da udaraju u ove objekte i ginu.

Rešenje koje je lako primenljivo

Predlog da se vetroturbine već je isproban u vetroelektrani na kopnu u Norveškoj. Postavljenje su četiri vetroturbine, sa jednom crnom i dve bele lopatice rotora i belim stubom. Uvođenje ovog kontrasta, smanjilo je sudare 20 vrsta ptica sa vetroturbinama za 70 odsto.

Međutim, postoje razlike između morskih i kopnenih ptica. Morske ptice su aktivne noću u uslovima lošije vidljivosti i imaju značajno manju prostorno vizuelnu rezoluciju. Stoga, bojenja jedne lopatice u crno ne bi povećalo vidljivost vetroturbina za morske ptice. Autori zbog toga predlažu uvođenje složenijih kontrasta i korišćenje prednosti kretanja oštrice.

Da bi se poboljšao kontrast, svaku elisu treba podeliti barem na trećine, tako da dve lopatice imaju crn vrh, beli srednji deo, pa ponovo crni deo. Da bi se pojačao efekat treperenja između lopatica kada se rotiraju, preostala lopatica treba da ima obrnut raspored boja, odnosno beo vrh i crnu sredinu.

Da bi se dodatno pojačalo treperenje, i stub treba da bude u naizmeničnim horizontalnim crnim i belim trakama. Treba da budu srazmerne dužinama kontrastnih traka na lopaticama. Preporučljivo je da se sve turbine u nizu oboje po tom obrascu. Time se povećava verovatnoća da će, kada otkrije obrazac na jednoj turbini, ptica primetiti i naredne i izbeći sudar.

Crna i bela su ahromatske boje jer maksimalno apsorbuju odnosno reflektuju svetlost, pa su kombinacija koja pruža najbolji kontrast.

Predložena mera zahteva promene u izgledu vetroturbina koje se mogu implementirati za vreme same proizvodnje. Pritom ne ometa propise za označavanje turbina namenjene signalizaciji za brodove i letelice.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

konacno ponisten tender za solarnu elektranu briska gora

Konačno poništen tender za solarnu elektranu Briska Gora

3. mart 2023. - Projekat Briska Gora je bio sporan i zbog potencijalnog negativnog uticaja na biodiverzitet i kulturnu baštinu

Vodic za integraciju biodiverziteta sa obnovljivim izvorima energije

Vodič za integraciju biodiverziteta sa zelenim elektranama, širenjem strujne mreže

3. mart 2023. - Evropsko udruženje firmi u sektoru električne energije Eurelectric objavilo je vodič za elektrifikaciju u skladu sa prirodom

Međunarodni dan biodiverziteta 2024 Budite deo plana

Međunarodni dan biodiverziteta 2024: Budi deo plana

3. mart 2023. - Međunarodni dan biodiverziteta se obeležava 22. maja. Ustanovile su ga UN 2000. godine kako bi ukazale na značaj biološke raznolikosti.

Svetski dan pcela 2024, pcele i mladi

Svetski dan pčela 2024: pčele i mladi

3. mart 2023. - Svetski dan pčela obeležava se 20. maja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija ga je na inicijativu Slovenije proglasila 2018. godine.