Foto: Balkan Green Energy News
Grupa članova Evropskog parlamenta hoće da Evropska komisija zatraži od Vlade Srbije da u postupanju oko osporavanog projekta Jadar za rudarsku eksploataciju litijuma poštuje domaće i evropsko zakonodavstvo. Istakli su da su neprihvatljiva hapšenja i progon protivnika ove predložene investicije. Evropski poslanici su pozvali aktiviste iz Srbije u Evropski parlament. Bez strogih propisa u rudarstvu, transparentnosti i poštovanja lokalnih zajednica, sve može gadno da se završi, upozorio je Jonas Šestet iz Levice.
Rio Tinto očekuje da će Evropska unija proglasiti njegov kontroverzni projekat Jadar za iskopavanje i preradu litijuma strateškim. Srbija i Evropska komisija su letos potpisale memorandum o razumevanju o uspostavljanju strateškog partnerstva za održive sirovine i lance vrednosti za baterije i električna vozila. Predložena investicija navedenog anglo-australijskog rudarskog giganta se već godinama suočava sa oštrim buntom lokalnog stanovništva i zaštitnika i zaštitnica životne sredine.
I jedna grupa članova Evropskog parlamenta je upravo skrenula pažnju na hapšenje aktivista, korupciju i opasnost po kvalitet vode, prirodu i javno zdravlje.
Inače, na portalu Balkan Green Energy News možete pratiti hronološki pregled glavnih događaja u razvoju projekta Jadar od 2001, kada je Rio Tinto stigao u Srbiju.
U pokretu koji se protivi iskopavanju litijuma su i ljudi iz drugih područja, uključujući one u Bosni i Hercegovini, gde su lokacije za istraživanje litijuma i drugih minerala, kao i postojeći rudnici.
Neke rudarske kompanije ostavljaju za sobom otpad da se drugi njime bave
Tri evroposlanika iz Levice tvrde, kako su rekli na kraju svoje posete Srbiji, da Vlada Srbije mora da odgovori na još mnoga pitanja o projektu Jadar.
„Po mom iskustvu, ukoliko rudarskim kompanijama ne ispostavite jasne zahteve, ukoliko nema transparentnosti, ako ne poštujete lokalne zajednice, u rudarstvu može sve gadno da se završi“, naveo je na konferenciji za štampu Jonas Šestet.
Dodao je da su u severnoj Švedskoj, odakle je on, neke rudarske kompanije nakratko iskopavale minerale, a onda napuštale takva mesta bez da su očistile za sobom.
Šestet: Multinacionalke iskorišćavaju zemlje u koje dođu ukoliko dobiju priliku
„Zato je toliko važno, tolika suština da slušate lokalne zajednica. Da u potpunosti ispoštujete one koji izraze zabrinutost za životnu sredinu. I da ne prihvatite korupciju ili prilagodite zakonski okvir željama multinacionalnih kompanija. Jer one iskorišćavaju zemlje ukoliko dobiju priliku“, izjavio je Šestet na ovom događaju u organizaciji grupe Marš sa Drine.
Zabrinutost za životnu sredinu u Jadru ima realne osnove, a pogotovo u pogledu kvaliteta vode za milione ljudi, po njegovom mišljenju. Ukoliko ne bude odgovora na pitanje kako će se toksična podzemna voda i otpad tretirati, projekat bi mogao da bude veoma rizičan, istakao je Šestet.
„Takođe sam duboko zabrinut oko svega što smo čuli o korupciji. Da je velikim multinacionalnim firmama omogućeno da rade po svome u odnosu sa vlastima u Srbiji, ukoliko im daju ekonomsku korist ili sklope ugovor koji nije u potpunosti javno dostupan. Mislim da je to vrlo loš početak za velike industrijske projekte“, izjavio je.
Nivo zastrašivanja demonstranata je neprihvatljiv, a uključuje proizvoljna hapšenja, po Šestetovom mišljenju. „Suština demokratije i ono što je u opasnosti jeste da možete da se organizujete i da slobodno izražavate svoju političku volju. Srbija je na raskrsnici po pitanju demokratskog razvoja zemlje“, podvukao je.
Profesorka Tomović: Jadar je jedinstven po harmoniji s prirodom
Parlamentarci iz Levice su obećali da će kod sebe dovesti aktivistkinje i aktiviste iz Srbije. Profesorka Ljiljana Tomović sa Biološkog fakulteta u Beogradu izjavila je na pomenutom skupu da je područje Jadra i Rađevine jedan od najboljih primera harmonije između prirodnih staništa i ljudskih naseobina.
Smatra da su jedinstveni i to ne samo za Srbiju, već za najveći deo Balkana. Tomović je podsetila da je preko 3.100 naučnika i profesora zatražilo u pismu upućenom Evropskoj komisiji da odustane od projekta.
Svi sporazumi moraju da budu objavljeni
Rio Tinto ima dugu istoriju katastrofa po prirodno okruženje i kršenja ljudskih prava, izjavio je evroposlanik Per Klavsen.
„Postoje legitimni razlozi da se ovom projektu priđe sa skepsom. U Srbiji ovo, nažalost, nije izolovan slučaj. Drugi rudarski projekti, uključujući one koji su finansirani i upravljani iz kineskih interesa, već su doveli do ozbiljne štete po životnu sredinu i uništenja prirode. Širokorasprostranjena korupcija i napadi na demokratska prava su deo svakodnevice. Upravo zato nema poverenja u srpske vlasti da će na prvo mesto staviti potrebe lokalaca, životnu sredinu ili očuvanje prirode“, dodao je.
Ućutkuju glasove koje treba čuti, poručio je ovaj evropski poslanik iz Danske.
Kad nema demokratske kontrole nad zajedničkim resursima, otvaraju se vrata korupciji i korporativnom izrabljivanju, upozorava član Evropskog parlamenta Per Klavsen
„Nije reč samo o biodiverzitetu. Radi se o golom opstanku“, naglasio je.
Kad nema demokratske kontrole nad zajedničkim resursima, otvaraju se vrata korupciji i korporativnom izrabljivanju, upozorio je.
„Tražimo od EU komisije da uputi zahtev srpskoj vladi da ispoštuje zakon, i onaj u Srbiji i u EU, i da pruži potpunu transparentnost oko svih elemenata dogovora EU i Srbije i dogovora države s tom rudarskom kompanijom“, izjavio je.
Istinska demokratija je kad prirodni resursi pripadaju ljudima i njima se upravlja ispravno, za zajedničko dobro, obrazložio je Klavsen.
Nemojmo zameniti fosilna goriva drugim vidom uništavanja životne sredine
Posetioci su se sreli sa naučnicima, lokalcima i predstavnicima građanskih grupa. „Posetili smo neke od probnih bušotina i oko njih nema ničeg živog, zbog toksičnih supstanci. Ne možemo da sprovedemo zelenu tranziciju tako što ćemo povlađivati svojoj industriji i uništavati prirodu i divlji svet. U ovom procesu ne smemo nadomestiti uništavanje životne sredine naftom i gasom drugim vidom uništavanja životne sredine“, kaže Sebastijan Everding.
Taj evroposlanik iz Nemačke smatra da treba pokrenuti podršku istraživanjima koja bi vodila zameni litijuma u tehnologiji baterija „nečime čiji je uticaj na životnu sredinu i klimu manji“.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.