Električna energija

CGES će u narednih pet godina uložiti 200 miliona evra

crna gora cges investicije ranko redzic

Foto: CGES

Objavljeno

05.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) planira da u narednih pet godina investira 200 miliona evra, najavio je Ranko Redžić, direktor Nacionalnog dispečerskog centra Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Operator prenosnog sistema CGES stalno radi na unapređenju i modernizaciji sistema i obuci i osposobljavanju zaposlenih, prenela je agencija MINA.

To, kako je istakao Ranko Redžić, daje rezultate. Jedan od njih je vrlo niska stopa gubitaka u sistemu, koja se kreće oko 1,6 do 1,7 odsto, što je na nivou najefikasnijih evropskih sistema, ocenio je Redžić.

Među najznačajnijim kapitalnim projektima koje je kompanija završila u prošloj godini su rekonstrukcija trafostanice TS Pljevlja 1, kao i izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja, dužine 150 kilometara, čije puštanje u rad se očekuje uskoro.

Nakon toga će, prema rečima Redžića, Crna Gora imati 400 kilovoltni (kV) prsten koji će značajno unaprediti sigurnost rada crnogorskog, ali i prenosnih sistema u okruženju.

Planiran je i završetak dva 110 kV dalekovoda na severu – Brezna-Žabljak i Žabljak-Pljevlja

Završetak projekta stvara uslove za priključenje značajnog broja elektrana na obnovljive izvore energije, naglasio je Redžić.

Među kapitalnim projektima je i ugradnja prigušnice 250 MV ampera u TS Lastva, koja rešava problem previsokih napona u crnogorskom sistemu, izražen u celom regionu. Prigušnica će biti puštena u rad do kraja januara.

Redžić procenjuje da će ukupna vrednost investicija u narednih pet godina premašiti 200 miliona evrra.

Među narednim projektima on je naveo završetak dva 110 kV dalekovoda na severu – Brezna-Žabljak i Žabljak-Pljevlja. Tu je i gradnja TS 400 kV Brezna, koja bi takođe omogućila priključenje značajne snage postrojenja na obnovljivu energiju.

Izgradnja 400 kV interkonekcije sa Srbijom predstavlja završetak Transbalkanskog koridora

Planira se i rekonstrukcija 220 kV dalekovoda Hercegovina-Crna Gora-Albanija, rekonstrukcija razvodnog postrojenja u Hidroelektrani (HE) Perućica, zamena transformatora u TS Pljevlja 2.

Očekivana izgradnja 400 kV interkonekcije sa Srbijom, što je završetak Transbalkanskog koridora stvara uslove za priključenje druge žile podmorskog kabla prema Italiji, najavljuje Redžić.

Ovaj dalekovod će omogućiti instalaciju niza novih trafostanica koje će omogućiti priključenje dodatnih korisnika na distributivnoj mreži, kao i elektrana na obnovljivu energiju.

Redžić je naveo da je očekivani datum spajanja tržišta Crne Gore i Italije početak 2028. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

5. januar 2026. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

5. januar 2026. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

5. januar 2026. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

5. januar 2026. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU