Električna energija

Četiri od pet elektrana na ugalj u EU neprofitabilno: Grčkom PPC preti gubitak od 596 miliona evra, rumunskoj CE Oltenia od 567

elektrane-ugalj-EU-neprofitabilno-PPC-CE-Oltenia

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Četiri od pet elektrana na ugalj u EU su neprofitabilne, a kompanije u čijem su vlasništvu ove godine mogle bi da izgube 6,6 milijardi evra, zaključak je novog izveštaja nevladine organizacije Carbon Tracker.

U regionu bi najveći gubitak mogla da ima grčka kompanija PPC, 596 miliona evra, pa zatim rumunska kompanija CE Oltenia – 479 miliona, dok se bugarske firme suočavaju se minusom od 657 miliona, hrvatske sa 21 milionom, a slovenačke sa 25 miliona evra.

U izveštaju Apocoalypse now, najviše su gubicima izložene Nemačka, Španija i Češka čije bi kompanije u 2019. godini mogle da izgube 1,97 milijardi evra, 992 miliona evra i 899 miliona evra.

Nemački RWE, češki EPH i grčki PPC mogli bi da imaju najveće gubitke u EU

U najvećim problemima su nemački RWE, koji bi ove godine mogao da izgubi 975 miliona evra, češki EPH, kojem preti manjak od 613 miliona, i grčki PPC, koji bi mogao da ostane bez 596 miliona evra, navodi se u izveštaju.

Profitabilne elektrane na ugalj su one u Poljskoj koje primaju relativno visoke subvencije, zatim efikasna postrojenja u Nemačkoj i Holandiji i termoelektrane u Italiji, Češkoj i Sloveniji koje profitiraju od visokih veleprodajnih cena električne energije.

Inače, u EU je ove godine u odnosu na prošlu proizvodnja električne energije iz kamenog uglja smanjena 39%, što je rezultiralo niskim koeficijentom iskorišćenja, dok je proizvodnja iz lignita manja 20%. U izveštaju se navodi i da je ukupno 84% proizvodnje električne energije iz lignita i 76% iz kamenog uglja neisplativo.

Carbon tracker upozorava da će ugalj u EU prestati da se koristi do 2030. godine

Carbon tracker upozorava investitore i donosioce politika da se pripreme za potpuni prestanak korišćenja uglja u EU do 2030. godine, jer bez velikih subvencija industrija neće preživeti stalnu konkurenciju sve jeftinije energije iz vetroelektrana i solarnih parkova, ali i privremeno jeftinog gasa.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija dalekovod kodar elnos mepso hrvatska srbija bih

Firme iz Hrvatske, BiH i Srbije grade dalekovod u Severnoj Makedoniji

28. oktobar 2019. - Posao obuhvata izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice Severna Makedonija -Albanija

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

28. oktobar 2019. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi studija

Energetski sistem zasnovan na obnovljivoj energiji je najjeftiniji put da EU dostigne klimatsku neutralnost

28. oktobar 2019. - To je rezultat poređenja pet scenarija razvoja energetskog sistema Evropske unije u studiji koju je za WindEurope izradio Hitachi Energy

eu evropa nemacka inercija usluge trziste sistem vetroelektrane solar termoelektrane

Nemačka pokreće tržište usluga inercije – baterije zamenjuju termoelektrane u stabilizaciji sistema

28. oktobar 2019. - Nemačka će tako biti među retkim zemljama u Evropi i svetu koje su krenule u uvođenje tržišta usluga inercije