Električna energija

Četiri od pet elektrana na ugalj u EU neprofitabilno: Grčkom PPC preti gubitak od 596 miliona evra, rumunskoj CE Oltenia od 567

elektrane-ugalj-EU-neprofitabilno-PPC-CE-Oltenia

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Četiri od pet elektrana na ugalj u EU su neprofitabilne, a kompanije u čijem su vlasništvu ove godine mogle bi da izgube 6,6 milijardi evra, zaključak je novog izveštaja nevladine organizacije Carbon Tracker.

U regionu bi najveći gubitak mogla da ima grčka kompanija PPC, 596 miliona evra, pa zatim rumunska kompanija CE Oltenia – 479 miliona, dok se bugarske firme suočavaju se minusom od 657 miliona, hrvatske sa 21 milionom, a slovenačke sa 25 miliona evra.

U izveštaju Apocoalypse now, najviše su gubicima izložene Nemačka, Španija i Češka čije bi kompanije u 2019. godini mogle da izgube 1,97 milijardi evra, 992 miliona evra i 899 miliona evra.

Nemački RWE, češki EPH i grčki PPC mogli bi da imaju najveće gubitke u EU

U najvećim problemima su nemački RWE, koji bi ove godine mogao da izgubi 975 miliona evra, češki EPH, kojem preti manjak od 613 miliona, i grčki PPC, koji bi mogao da ostane bez 596 miliona evra, navodi se u izveštaju.

Profitabilne elektrane na ugalj su one u Poljskoj koje primaju relativno visoke subvencije, zatim efikasna postrojenja u Nemačkoj i Holandiji i termoelektrane u Italiji, Češkoj i Sloveniji koje profitiraju od visokih veleprodajnih cena električne energije.

Inače, u EU je ove godine u odnosu na prošlu proizvodnja električne energije iz kamenog uglja smanjena 39%, što je rezultiralo niskim koeficijentom iskorišćenja, dok je proizvodnja iz lignita manja 20%. U izveštaju se navodi i da je ukupno 84% proizvodnje električne energije iz lignita i 76% iz kamenog uglja neisplativo.

Carbon tracker upozorava da će ugalj u EU prestati da se koristi do 2030. godine

Carbon tracker upozorava investitore i donosioce politika da se pripreme za potpuni prestanak korišćenja uglja u EU do 2030. godine, jer bez velikih subvencija industrija neće preživeti stalnu konkurenciju sve jeftinije energije iz vetroelektrana i solarnih parkova, ali i privremeno jeftinog gasa.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

28. oktobar 2019. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

28. oktobar 2019. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

28. oktobar 2019. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

28. oktobar 2019. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti