Energetska efikasnost

Cenu grejanja za domaćinstva određuju vrsta energenta i energetska efikasnost

Objavljeno

06.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Uporedna analiza različitih energenata u Crnoj Gori pokazala je da je grejanje drvetom najpovoljnije, a grejanje električnom energijom najskuplje. Rešenje je u energetskoj efikasnosti i promeni zastarelih sistema grejanja.

Studija koju je uradila Dragica Sekulić, direktorka Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, pokazala je da na troškove grejanja utiču geografski region, potrebe i način grejanja prostora, željeni komfor i dostupnost određenih vrsta energenata na lokaciji.

Prosečno domaćinstvo u Crnoj Gori za grejanje koristi količinu energije koja se može dobiti od 11 kubika drva, ili pet tona uglja, ili tri tone drvnog peleta, ili 12,96 MWh električne energije ako se prostor greje pomoću termoakumulacione peći ili grejalica.

„Najjeftinije je grejanje na drvo i ugalj, slede klima uređaji i savremeni sistemi grejanja na pelet, a najskuplje je grejanje električnom energijom“, podvukla je Dragica Sekulić.

U Crnoj Gori, za jednu sezonu, troškovi grejanja na drvo iznose 330 evra, na ugalj 450 evra, na klima uređaje 520 evra, na drvni pelet 540 evra. Međutim, troškovi grejanja električnom energijom, pomoću termoakumulacione peći ili grejalice, mogu dostići 1.296 evra, navedeno je u analizi.

Sekulić je naglasila da su cene uglja i drveta značajno veće na jugu zemlje, ali i da treba uzeti u obzir i nivo komfora prilikom korišćenja različitih tipova energenata.

Pre ugradnje novih sistema grejanja potrebno je smanjiti potrošnju podizanjem nivoa energetske efikasnosti, kako zamenom uređaja i osvetljenja, tako i izolacijom fasade i promenom stolarije (vrata i prozora). Time se smanjuje potrebna količina energije za grejanje što dodatno smanjuje cenu instalacije novog sistema manjeg kapaciteta.

Alternativa može biti i zamena klasičnog klima uređaja, split sistemom sa inverterom za uštedu energije, ali i ugradnja solarnih kolektora koja se u Crnoj Gori isplati za četiri do šest godina, kaže Sekulić.

Uz pomoć države ugrađeno 773 sistema za grejanje na pelet i briket

Ministarstvo ekonomije Crne Gore realizovalo je projekat beskamatnih kredita za domaćinstva za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase (pelet i briket), pod nazivom Energy Wood.

U okviru projekta građani su mogli da apliciraju za beskamatne kredite do 3.500 evra, sa periodom otplate do pet godina. Krediti su bili namenjeni za kupovinu i ugradnju peći i kotlova na pelet i brikete.

U prvoj fazi, realizovanoj u saradnji sa luksemburškom Vladom, ugrađeno je 243 sistema u domove, dok je u drugoj, uz pomoć vlade Norveške, ugrađeno 530 sistema prenosi portal CDM pisanje Pobjede.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nemacka kfw toplane obnovljiva energija konrad miler

Srbija će investirati 60 miliona evra u uvođenje obnovljive energije u toplane

6. oktobar 2016. - Ministarka rudarstva i energetike sastala se sa ambasadorkom Nemačke u Srbiji Anke Konrad i direktorom KfW banke Klausom Milerom

Severna Makedonija Zakon o energetici

Severna Makedonija usvojila Zakon o energetici

6. oktobar 2016. - Većinom glasova, 62 od 120 poslanika, Sobranje Republike Severne Makedonije usvojilo je Zakon o energetici

Na leto 2025 nove subvencije za energetsku efikasnost domacinstva

Na leto nove subvencije za energetsku efikasnost za domaćinstva

6. oktobar 2016. - Lokalne samouprave u Srbiji mogu da se prijave za učešće subvencionisanju mera energetske efikasnosti u domaćinstvima za 2025. godinu

Geotermalni izvori Turskoj jedna glavnih proizvodaca litijuma

Geotermalni izvori omogućavaju Turskoj da postane jedna od glavnih proizvođača litijuma

6. oktobar 2016. - Samo sa postojećim geotermalnim bušotinama, Turska bi mogla da se uvrsti među glavne svetske proizvođače litijuma, tvrdi Ufuk Šenturk iz JESDER-a