Foto: iStock
Slovenačka domaćinstva su prošle godine imala nižu cenu električne energije od proseka Evropske unije, dok su ostale kategorije potrošača, gde je i privreda, struju plaćale po cenama koje su među najvišima u EU, pokazala je analiza cena struje slovenačkog operatora prenosnog sistema ELES.
Analiza, koju je pripremio direktor ELES-a Aleksander Mervar, je pokazala da su naknade za mrežu znatno niže od prosečnih evropskih mrežarina.
Kada je reč o cenama za domaćinstva Slovenija je u poslednjoj trećini evropskih zemalja sa najnižim cenama. U poređenju sa susednim zemljama, cene su bile više nego u Mađarskoj i Hrvatskoj, a niže nego u Austriji i Italiji, preneo je portal Naš Stik.
Najjeftinije struja za domaćinstva u svih 27 članica Unije u prošloj godini bila je u Bugarskoj, zatim Malti, Luksemburgu, Mađarskoj i Hrvatskoj. Ako se uporede cene struje i kupovna moć slovenačka domaćinstva su u donjoj polovini te liste.
Slovenačka vlada je ograničila cene struje za domaćinstva
Kao glavni razlog za niže cene struje za domaćinstva analiza navodi mere slovenačke vlade. Dve glavne intervencije bile su određivanje maksimalne cene za 90 odsto potrošnje, kao i zamrzavanje plaćanja naknada za podršku proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije.
Maksimalna cena je tako od 1. januara do 31. oktobra bila u nižoj tarifi 8,2 evrocenta, a u višoj 11,8 evrocenta po kilovat-satu. One su se odnosile na 90 odsto potrošnje domaćinstva, dok se preostalih deset odsto plaćalo po tržišnim cenama, odnosno cenama koje su slobodno određivali snabdevači.
Bez vladinih mera godišnji troškovi prosečnog slovenačkog domaćinstva, sa godišnjom potrošnjom od 4.000 kWh bili bi veći za 345,89 evra ili 45,77 odsto, navodi se u analizi.
ELES negira ocenu privrednika da su mrežarine krive za pad konkurentnosti firmi
Privreda nije bila u tako povoljnoj poziciji kao domaćinstva. Analiza je potvrdila ocene da su cene za komercijalne i industrijske potrošače u Sloveniji bile nepovoljnije i među najvišim u EU. Za utehu je da su prosečne cene za privredu bile niže nego u susednim zemljama.
I privreda u Srbiji imala je sličan problem u prošloj godini.
U izveštaju ELES-a se naglašava da nisu tačne kritike Privredne komore Slovenije da su visoke mrežarine uzrok manje konkurentnosti slovenačke privrede. Te naknade za komercijalne kupce u Sloveniji su, kako se dodaje, bile znatno niže od proseka u EU i to od 36,5 do 49 odsto.
Naknade su još niže, i do 53 odsto, ako se Slovenija uporedi sa susednim zemljama, tvrdi ELES u analizi.
Mrežarine su, kako se dodaje, i za domaćinstva niže od proseka EU, i to među najnižima kada se pogledaju sve članice.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.