Životna sredina

Bukurešt, Sofija i Zagreb među 24 evropska grada sa najvećom štetom od zagađenja vazduha

Bukurest Sofija Zagreb steta zagadjenje vazduha

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bukurešt, Sofija i Zagreb nalaze se na listi od 24 grada sa najvećom štetom od zagađenja vazduha, prema studiji CE Delft o društvenim troškovima koji su povezani sa zdravljem u 432 grada Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švajcarske.

U ovim gradovima u 30 zemalja živi više od 130 miliona ljudi, sa prosečno 301.754 stanovnika po gradu. U 2018. godini ukupni socijalni troškovi za sva 432 grada premašili su 166 milijardi evra, a prosečan trošak po gradu je više od 385 miliona evra, pokazalo je istraživanje.

Društveni troškovi utiču na blagostanje i sastoje se od direktnih izdataka za zdravstvenu zaštitu i indirektnih uticaja na zdravlje

Društveni troškovi utiču na blagostanje i sastoje se od direktnih izdataka za zdravstvenu zaštitu (npr. za troškove bolničkog lečenja) i indirektnih uticaja na zdravlje (npr. bolesti kao što je hronična opstruktivna bolest pluća ili smanjenje očekivanog trajanja života zbog zagađenja vazduha). Ovi troškovi utiču na blagostanje jer je jasno da ljudi neće imati zdravstvenih problema u sredinama gde vazduh nije zagađen.

Zagađenje vazduha u gradovima potiče od transporta, grejanja u domaćinstvima i niza drugih aktivnosti, uključujući poljoprivredu i industriju. Studija se najviše bavila ulogom transporta u nastanku socijalnih troškova.

Tako se navodi da povećanje prosečnog vremena putovanja do posla za 1% povećava socijalne troškove od emisija suspendovanih čestica PM10 za 0,29%, a od emisija azotnih oksida za 0,54%. Povećanje broja automobila u gradu za 1% povećava ukupne socijalne troškove za skoro 0,5%, navodi se u studiji Health costs of air pollution in European cities and the linkage with transport.

Svaki stanovnik evropskog grada u proseku je pretrpeo gubitak veći od 1.250 evra godišnje

U 2018. svaki stanovnik evropskog grada u proseku je izgubio više od 1.250 evra usled direktnih i indirektnih zdravstvenih gubitaka povezanih sa lošim kvalitetom vazduha. To je ekvivalentno sa 3,9% prihoda ostvarenih u ovim gradovima.

Bukurest Sofija Zagreb evropski gradovi zagadjenje vazduha

Postoji velika razlika u ciframa između gradova. U glavnom gradu Rumunije Bukureštu ukupan gubitak je veći od 3.000 evra po glavni stanovnika godišnje, dok je u mestu Santa Cruz de Tenerife u Španiji ispod 400 evra.

U Bugarskoj, Rumuniji i Poljskoj troškovi iznose između 8% i 10% dohotka koji ostvari stanovištvo

U mnogim gradovima u Bugarskoj, Rumuniji i Poljskoj socijalni troškovi iznose 8% do 10% prihoda koje ostvari stanovništvo. Većina se odnosi na prevremenu smrtnost, pa u 432 ispitana grada mortalitet sa 76% doprinosi ukupnim socijalnim troškovima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Sirok front u javnosti protiv proglasenja projekta Jadar strateskim projektom EU

Širok front u javnosti protiv proglašenja projekta Jadar strateškim projektom EU

28. oktobar 2020. - Nacionalni konvent o EU izrazio je u pismu evropskim zvaničnicima zabrinutost zbog posledica davanja strateškog statusa projektu Jadar

tuzla litijum planina rudarenje zabrana

Grad Tuzla traži zabranu rudarenja litijuma i sličnih metala

28. oktobar 2020. - Gradsko veće je usvojilo zaključke u vezi sa zaštitom životne sredine i zdravlja građana od eksploatacije litijuma na Majevici

blokada deponije u valjevu, lokalni odgovor

Lokalni odgovor uputio otvoreno pismo gradonačelniku povodom stanja na deponiji u Valjevu

28. oktobar 2020. - Nakon što je u Valjevu proglašeno vanredna situacija zbog blokade nesanitarne gradske deponije, udruženje Lokalni odgovor uputilo je gradskoj vlasti niz konkretnih predloga za njeno trajno zatvaranje i sanaciju

Medjunarodni dan nultog otpada 2025, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Smanjiti otpad u modnoj i tekstilnoj industriji

28. oktobar 2020. - Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj da skrene pažnju na brojne negativne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima