OIE

Bogdanović (EBRD): Dekarbonizaciji urbanih sredina najviše doprinosi grejanje na obnovljive izvore

Bogdanovic EBRD BEF 2023 Dekarbonizaciji urbanih sredina grejanje obnovljive izvore

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

25.05.2023.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.05.2023.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nije lako dekarbonizovati urbane sredine, a u tome najviše mogu da pomognu geotermalni, solarni termalni, sistemi na biomasu i biogas, rekao je na Beogradskom energetskom forumu 2023 Bojan Bogdanović iz EBRD-a. Na panelu Savremene tehnologije za održivo grejanje i hlađenje, kojeg je moderirao, istaknuto je da za daljinsku energetiku mogu da se iskoriste i viškovi električne energije iz vetroelektrana i solarnih parkova.

Toplotne pumpe su tema broj jedan u Evropi, rekao je Bojan Bogdanović, menadžer Fonda za sisteme daljinske energetike iz obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu (ReDEWeB) u Evropskoj banci za obnovu i razvoj. On je na Beogradskom energetskom forumu – BEF 2023 bio moderator panela o održivom grejanju i hlađenju, gde su učesnici pozvali na integraciju sa elektroenergetskim sektorom.

Evropska komisija je u martu pozvala države članice, pa samim tim i ugovorne strane Energetske zajednice, da u svoje nacionalne energetske i klimatske planove (NEKP ili NECP) uvrste skladišta toplotne energije kao pružaoce usluga balansiranja, naveo je Bogdanović. Objasnio je da na scenu stupa diverzifikacija balansiranja.

Samo tri odsto daljinskog grejanja na Zapadnom Balkanu radi na obnovljive izvore

Reč je, između ostalog, o pretvaranju električne energije iz varijabilnih izvora u toplotnu, i to prvenstveno iz vetroelektrana i solarnih parkova. Sa elektrifikacijom grejanja i hlađenja, ovi viškovi su takođe pogodni za toplotne pumpe.

„Moramo mnogo više da se bavimo toplotnim pumpama. Moramo da se bavimo geotermalnom energijom, solarno-termalnom energijom, biogasom, biomasom i svim onim tehnologijama koje će nam pomoći da dekarbonizujemo daljinsko grejanje. A podsetiću vas da je na celom Zapadnom Balkanu samo tri posto od skoro devet hiljada megavata instalisane snage u daljinskom grejanju obnovljivo. Imamo jedan sistem, jedno blago koje može da nam pomogne da dekarbonizujemo urbane sredine. Jer nije lako dekarbonizovati urbane sredine“, izjavio je Bogdanović.

Upravo taj sistem može više od svih drugih da doprinese dekarbonizaciji u tom segmentu, napomenuo je. Bogdanović je ukazao na to da se na globalnom planu preko polovine ukupne primarne energije troši na daljinsku energetiku, od čega u najvećoj meri na grejanje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

zmaj za hvatanje vetra na velikim visinama

Kina testirala najvećeg zmaja za proizvodnju električne energije iz vetra

25. maj 2023. - Kina je testirala zmaja površine 5.000 kvadratnih metara koji hvata vetar na visinama do 300 metara i pretvara ga u električnu energiju

hrvatska EU ets 2 Socijalni plan za klimatsku politiku marija vuckovic

Socijalni plan za klimatsku politiku Hrvatske predviđa investicije od 1,68 milijardi evra

25. maj 2023. - Cilj je da se zaštite domaćinstva i firme koje bi moglo da ugrozi širenje EU ETS-a na grejanje, hlađenje i drumski saobraćaj

Konferencija Energetske zajednice garancije porekla glavni pokretac evropske integracije zelenoj energetici

Konferencija Energetske zajednice – garancije porekla su mogući glavni pokretač evropske integracije u zelenoj energetici

25. maj 2023. - U finišu pred punu primenu CBAM-a, na konferenciji u Ljubljani je razgovarano o tržišnim mehanizmima za ubrzavanje integracije s EU u domenu čiste energije, objavio je Sekretarijat Energetske zajednice

skladištenje energije evropa baterije

Kapaciteti za skladištenje energije u Evropi uskoro dostižu 100 GW

25. maj 2023. - Skladištenje energije u reverzibilnim hidroelektranama ima najveći udeo u postojećim kapacitetima, sa 50,6 GW, a slede baterije, sa 44,8 GW