Električna energija

Bajramović: U distributivne mreže u BiH bi trebalo uložiti 1,4 milijarde KM

bih mreze oie investicije cigre zijad bajramovic

Foto: Erich Westendarp from Pixabay

Objavljeno

08.09.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.09.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

U elektrodistributivne mreže u Bosni i Hercegovini trebalo bi uložiti 1,4 milijarde konvertibilnih maraka (716 miliona evra) do 2030. godine, poručio je Zijad Bajramović, predsednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog veća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE).

Sve veća instalacija elektrana na obnovljive izvore energije, prema rečima Zijada Bajramovića, stvara zagušenja na prenosnim i distributivnim mrežama, pa problem raspoloživih kapaciteta za njihovo povezivanje muči ceo region, prenele su Nezavisne novine pisanje agencije Fena.

Dodatno opterećenje distributivne mreže očekuje se i zbog elektrifikacije transporta i rasta potrošnje električne energije za grejanje i hlađenje.

Skladištenje energije je rešenje za probleme koji se pojavljuju u mreži

On je objasnio da je u BiH potrebno da se izgrade nove 110 kV trafostanice i završi započeti proces prelaska na 20 kV nivo. Treba obratiti pažnju, kako je dodao, i na integraciju prozjumera, posebno domaćinstava, koja istovremeno proizvode i troše struju postavljanjem solarnih panela na svoje krovove.

Kao glavne probleme koje priključenje elektrana na obnovljivu energiju izaziva naveo je način balansiranja, kao i održavanja naponskih prilika i kvaliteta snabdevanja. Kao rešenje za njih pojavljuje se skladištenje energije.

Baterije mogu da spreče ograničenje proizvodnje elektrana na obnovljivu energiju

Baterijsko skladištenje energije u budućnosti će imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja na mrežama, smatra Bajramović.

Baterijski sistemi za skladištenje energije se, kako je objasnio, koriste kao mera fleksibilnosti za lokalno prihvatanje viškova proizvodnje i privremeno rasterećenje prenosne mreže. Oni tako mogu da spreče ograničenje proizvodnje elektrana na obnovljivu energiju koje imaju varijabilnu proizvodnju.

Bajramović je podsetio da su proračuni pokazali da je za priključenje 1.500 MW solarnih elektrana i 1.000 MW vetroparkova na prenosnu mrežu neophodno instalirati baterije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh.

Povećanje distributivne mrežarine bi, kako je naveo, obezbedilo novac za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže.

Inače, baterije se velikom brzinom instaliraju širom sveta, ali i regiona. Time se bave ne samo privatne kompanije, koje u tome vide priliku za zaradu, već i državne, kao što su, na primer, rumunska Hidroelectrica, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

evropska komisija ruski gas zabrana tranzit bugarska Anna Kaisa Itkonen

Evropska komisija: Zabrana ruskog gasa u EU ne odnosi se na tranzit za Srbiju i BiH

8. septembar 2025. - Balkan Green Energy News je zatražio od Evropske komisije da pojasni da li će isporuka ruskog gasa Srbiji i BiH biti obustavljena 1. januara 2026.

hrvatska hera prikljucak na mrezu metodologija

Hrvatska konačno uklanja veliku prepreku za investicije u obnovljivu energiju

8. septembar 2025. - Hrvatska energetska regulatorna agencija saopštila je da je utvrdila predlog metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na mrežu

Crna Gora Italija memorandum povezivanju trzista elektricne energije

Crna Gora, Italija potpisale memorandum o povezivanju tržišta električne energije

8. septembar 2025. - Novi sporazum utire put za spajanje tržišta električne energije i polaganje drugog kabla interkonektora Monita preko dna Jadranskog mora

svet ugalj rekord oie cista energija izvestaj

Udeo uglja u globalnom miksu opao, ali potrošnja dostigla rekordan nivo

8. septembar 2025. - Nova analiza State of Climate Action objavljena je pred ovogodišnju konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP30