Životna sredina

Aktivisti četvrti dan sprečavaju istovar šuta kod beogradske bare Reva

Aktivisti cetvrti dan sprecavaju istovar suta beogradske bare Reva

Slika: Aleksandar Jovanović Ćuta / Facebook

Objavljeno

24.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Lokalno stanovništvo i organizacije za zaštitu životne sredine već četiri dana dežuraju kod bare Reva u Krnjači i ne dozvoljavaju kamionima da nasipaju građevinski otpad. Gradska čistoća odlaže šut u okviru projekta prerade tog materijala.

Bara Reva je stanište 150 vrsta ptica i važan element u zaštiti naselja s leve strane Dunava od poplava. Ekološki aktivisti i aktivistkinje su se pridružili lokalnoj inicijativi za zaštitu te zelene oaze i sprečavaju istovar građevinskog otpada.

Neprekidna blokada traje već četiri dana, a organizovana je nakon što je Gradska čistoća pokrila dvadesetak hektara površine, zatrpavajući šumu. Stanovnici Krnjače navode da ih vlasti nisu adekvatno obavestile o planovima da se na ovom mestu izgradi postrojenje za preradu šuta te da nema ni table s informacijama o radovima.

Zatrpavaju šumu šutom

Deponija je sada visoka nekoliko metara, a kamioni odozgo zatrpavaju drveće topole šutom, prave buku i dižu prašinu. Bara Reva je stanište orla belorepana.

Meštani se žale na buku i prašinu i upozoravaju na ugrožavanje retkih vrsta i povećavanje rizika od poplava

Meštani kažu da je nasipanje počelo još u avgustu, mada su i ranije beleženi slučajevi ilegalnog prosipanja betona iz kamiona mešalica. Projekat „postrojenja za tretman, odnosno skladištenja i ponovnog iskorišćavanja neopasnog otpada“ predviđa zauzimanje 80 hektara i postavljanje drobilice za beton.

Grupa aktivista koji kampuju u Revi došla je juče pred Skupštinu grada Beograda s vrećama šuta s Reve i istresla ga ispred ulaza.

cetvrti dan istovar suta beogradske bare Reva
Slika: Aleksandar Jovanović Ćuta / Facebook

Nasipanje nije obuhvaćeno studijom, a studija nije ni završena

Studija o proceni uticaja planiranog postrojenja na životnu sredinu još nije usvojena, a Sekretarijat za zaštitu životne sredine kaže da su radovi već u toku uz privremenu dozvolu jer da taj dokument ni ne obuhvata nasipanje građevinskog otpada. U toj gradskoj instituciji kažu i da će pogon na lokaciji biti privremeno.

„Onaj ko je izdao rešenje da se sahranjuje živa šuma, moraće da nam odgovori po kom osnovu,“ kazao je za Balkan Green Energy News učesnik blokade Aleksandar Jovanović Ćuta iz pokreta Odbranimo reke Stare planine – ORSP. On je rekao da je juče na deponiji bilo ljudi iz skoro dvadeset ekoloških organizacija iz Beograda, Pančeva i Vršca i pozvao stanovnike tog kraja, cele prestonice i Pančeva da učestvuju u daljim akcijama za odbranu bare Reva.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

24. maj 2021. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

24. maj 2021. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

24. maj 2021. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

24. maj 2021. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope