OIE

Srbija konačno počinje da koristi potencijal biomase

Slika: UNDP

Objavljeno

15.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rezultati projekta “Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji”, vrednog USD 30 miliona, predstavljeni su na konferenciji koja je održana tokom sajma energetike u Beogradu.

Projekat su sproveo UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike kao vodećim partnerom, i sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine. Projekat je finansiran od strane Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF) sa USD 2,8 miliona, UNDP-a sa USD 0,3 miliona, srpske vlade u vidu usluga i ne-finansijskog doprinosa u iznosu od USD 1,8 miliona, kao i privatnih investitora.

Međutim, učesnici na konferenciji o biomasi zaključili su da se potencijali šumske i poljoprivredne biomase još uvek ne koriste na efikasan i održiv način, te samim tim predstavljaju najveći potencijal za investicije u obnovljivu energiju.

„Sada kada imamo zakonske okvire, možemo početi da koristimo biomasu u Srbiji“, rekla je učesnicima konferencije Irena Vojáčková-Sollorano, koordinator Ujedinjenih nacija (UN) i predstavnik UNDP-a za Srbiju.

Maja Matejić, portfolio menadžer UNDP-a za Srbiju, predstavila je rezultate projekta, uključujući i šest novih biogasnih kogeneracionih postrojenja. Ona je istakla značaj saradnje između ministarstava enegetike i poljoprivrede, kao i implementacije održivih finansijskih mehanizama za podršku privatnom sektoru na projektima biomase.

Sa druge strane, za sada postoji samo 6,32 MW instalisane snage u savremenim postrojenjima za proizvodnju energije iz biomase, što je tek skroman početak imajući u vidu potencijale.

Miloš Banjac, pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku, rekao da je potencijal biomase u Srbiji jednak 2,2 miliona tona ekvivalentne nafte. On je dodao da Elektroprivreda Srbije (EPS) testira korišćenje biomase kao goriva u termoelektranama, koristeći ovu sirovinu u kombinaciji sa ugljem.

„Srbija je do nedavno izvozila preko 80 odsto svoje biomase, dok je danas to oko 65-70 odsto. Nadamo se da ćemo i dalje smanjivati ove količine kako se budu javljale nove investicije u postrojenja na biomasu“, rekao je u svom izlaganju Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS).

Njegov kolega, Miroslav Lutovac iz PKS-a, rekao je ima neke informacije o tome da se, zahvaljujući subvencijama države za obnivljivu energiju, povrat investicije u biomasu može očekivati možda i za šest godina.

Na konferenciji je najavljen i specijalizovan portal PKS-a namenjen trgovini biomasom – Zelena energija.

Konferencija je održana na 12. Međunarodnom sajmu energetike i 13. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine i ekonologije – EcoFair.

Prezentacije sa konferencije možete preuzeti na linkovima:

  1. Miloš Banjac, Zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji
  2. Maja Matejić, Razvoj tržišta biomase u Srbiji, UNDP-GEF-projekat
  3. Ljubinko Savić, Platforma za trgovinu biomasom
  4. Artur Bobovnicky, Implementacija finansijskih mehanizma podrške projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije
  5. Nikola Rajaković, Podrška razvoju tržišta malih modularnih sistema za daljinsko grejanje i hlađenje u gradovima i opštinama – Program Horizont 2020 EU
  6. Zoran Kapor, Modeli Ugovora o dugoročnom snabdevanju biomasom
  7. Branko Stajić, Energetski zasadi u Srbiji – potencijali I mogućnosti
  8. Ivan Palankáš, Obnovljivi izvori – Biogasna postrojenja IMAO
  9. Ana Gašparovski, Tehnički prikaz/prezentacija 3 CHP postrojenja koja se grade na teritoriji opštini Bač
  10. Danko Vuković, Tehnički prikaz/prezentacija CHP postrojenja  koje je izgrađeno na  teritoriji  opštine  Alibunar /mesto Ilandža
  11. Ivan Radović, Tehnički prikaz/prezentacija CHP postrojenja  koje je izgrađeno na  teritoriji  opštine  Aleksinac/ mesto Gornje Suhotno
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hse plutajuca solarna elektrana sostanj

Opština Šoštanj traži konkretne koristi za građane od prve plutajuće solarne elektrane u Sloveniji

15. oktobar 2016. - Državna elektroprivreda HSE se nada da bi izgradnja prve plutajuće solarne elektrane u Sloveniji mogla da počne krajem 2027.

srbija hrvatska ENGAGE subotica solar stajalista gorjani elektrana

Hrvatska i Srbija zajednički instalirale solarne panele na 30 javnih objekata

15. oktobar 2016. - Investicije su sprovodene kroz projekat Energetski efikasne zajednice - ENGAGE, vredan više od dva miliona evra

Rumunija milijarde AI cvoriste nuklearni pogon podzemne data centre

Rumunija sprema milijarde za AI čvorište na nuklearni pogon, podzemne data centre

15. oktobar 2016. - Rumunija razvija projekat Black Sea AI Gigafactory, vredan i do pet milijardi evra, za 100.000 akceleratora kod nuklearnih elektrana

crna gora mapiranje studija solar vetar TNC eko tim

Mapirane ekološke lokacije za gradnju solarnih elektrana i vetroaprkova snage 16,3 GW u Crnoj Gori

15. oktobar 2016. - Crna Gora poseduje lokacije, koje imaju slab uticaj na biodiverzitet i ljude, sa potencijalom za...