
Foto: Vilius Kukanauskas from Pixabay
Solarni parkovi u Grčkoj uključeni u glavni državni mehanizam podsticaja ostali su u aprilu u proseku bez 50 odsto prihoda, kada se uporede sa istim mesecom prošle godine. Usled manjka mogućnosti za skladištenje energije, cene su sve više i sve duže na nuli ili malo ispod nule, a sprovode se i restrikcije proizvodnje. Ta mera više pogađa postrojenja privezana na visokonaponsku mrežu. Neke kompanije su tako priznale da su im gubici bili i 60 odsto, a maj bi mogao da bude još gori.
Gubitak prihoda fotonaponskih postrojenja u Grčkoj je prošlog meseca bio rekordan, prenosi Energypress. Izveštaj je o korisnicima SEDP-a, državnog mehanizma operativne podrške kroz ugovore o razlici (CfD) u ceni. Operatoru uvek sleduje ista cena, pa vraća razliku kada je nivo na berzi viši, a dobija nadoknadu kada je niži od toga. Ovaj sistem se naziva i plutajućim ili kliznim fidin premijama.
Prosečni solarni park u navedenoj kategoriji, koja je iznad 400 kilovata, ubrao je vrtoglavih pedeset odsto manje u aprilu nego u istom mesecu prošle godine. Dok uvođenje baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS) debelo kasni za ekspanzijom fotonaponskih pogona, tržište električne energije za dan unapred je sve više i duže na nuli ili čak u negativnoj teritoriji.
Po CfD-u, pritom, nema nadoknade kada je cena na nuli ili u minusu dva sata ili duže.
Osim toga, kombinacija proizvodnje u toku dana po sunčanom vremenu i niske potražnje, pogotovo vikendima i praznicima, često preopterećuje mrežu. Tada operatori sistema pribegavaju ograničavanju rada fotonaponskih postrojenja.
Stopa gubitaka duplo veća nego u martu
Pomenuta mera više pogađa veće solarne parkove, dakle one koji su deo visokonaponskog sistema, nego male sisteme u distributivnoj mreži, na lokalu. Neke kompanije su za istu medijsku kuću navele da su u aprilu izgubile i do šezdeset odsto sume koju bi naplatile da nije bilo cena na nuli i ispod nule i prisilnih isključenja.
Treba napomenuti da je gubitak na godišnjem nivou u procentima bio dvostruko veći nego u martu. Zanimljivo je da je vlada ranije uporedila ovu situaciju sa subvencijama za potrošače, s obzirom na energetsku krizu, uz ocenu da bi bez cena na nuli i u minusu, prosečne veleprodajne kotacije na tržištu verovatno dvostruko veće, i više od toga.
Tekući mesec se ne čini nimalo povoljnim – nula i negativne cene su zabeležene skoro svaki dan, i trajale su svaki put po najmanje četiri sata.
Za to vreme, Bugarska, koja ima najviše mogućnosti za skladištenje u celoj Evropi, po danu uvozi struju za izvoz uveče kada su cene najviše.
Strah od lavine kredita s dugim kašnjenjem u otplati
U članku se dodaje da izvršni predsednik kompanije Metlen Energy and Metals Evangelos Mitilineos očekuje talas dugih kašnjenja u otplati kredita u delatnosti solara. Po njegovom mišljenju, banke će uskoro krenuti sa zaplenama.
Aleksandros Eksarhu, predsednik i generalni direktor grupacije Aktor, upozorava na visok rizik od destabilizacije tržišta električne energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj. On je sve intenzivnije restrikcije proizvodnje doveo u direktnu vezu sa mogućnošću da se jave krediti s dugim kašnjenjem u otplati, čak do ukupno 25 milijardi evra.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.