Električna energija

Otvoren vetropark La Piccolina kod Vršca

vetropark La Piccolina

Photo: BGEN

Objavljeno

03.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Zagajici kod Vršca, kompanija MK-Fintel Wind a.d. otvorila je svoj drugi vetropark – La Piccolina. Pilot projekat, vredan preko 10 miliona evra, ima 6,6 MW instalisane snage u dve Vestas V-112 vetroturbine.

Izgradnja vetroparka počela je 2015. godine a prva testiranja obavljena su u julu ove godine. La Piccolina je već, do zvaničnog otvaranja početkom oktobra, u mrežu isporučila oko 1,5 GWh električne energije.

„Nova investicija pokazuje našu stratešku orjentaciju ka srpskom tržištu. Merenja na ovoj lokaciji počela su 2009. godine. Tada je ovo bio pionirski poduhvat, a danas već isporučujemo energiju za hiljade domaćinstava bez ikakvog zagađenja. Sada, zahvaljujući vladi Srbije koja je odobrila održiv program podsticaja kroz nov Ugovor o otkupu elektične energije iz obnovljivih izvora , u planu je izgradnja još jednog velikog vetroparka u blizini Vršca“, rekao je na otvaranju Tiziano Giovanneti, direktor Fintel Energia SpA i MK Fintel Wind-a.

„Ponosan sam što u ovom i prethodnom mandatu Vlade Republike Srbije otvaramo drugi vetropark i što smo napravili značajan iskorak kao država i društvo u celini u pravcu daleko veće zastupljenosti obnovljive energije u našoj ukupnoj potrošnji. Značajno je da istaknemo da je ovo samo početak i da su pred nama zaista sjajni projekti koji će u velikoj meri promeniti Srbiju. U proteklih nekoliko godina izgradili smo jedan broj energetskih objekata iz obnovljivih izvora energije, a sa ovim objektom približavamo se kapacitetu od 80 megavata, što je značajan i dobar pokazatelj da smo ozbiljlni i da je to samo početak jednog zasigurno utabanog puta koji više nema alternative. U ovom trenutku imamo status privremenog povlašćenog proizvođača za još 12 elektrana na obnovjlive izvore čiji je ukupan kapacitet oko 485 MW, što je izuzetno značajno. Srbija će bez ikakve dileme ostvariti svoje ciljeve. Mi ćemo se do 2020. približiti ili distići naš cilj od 27odsto ukupne potrošnje iz obnovljivih izvora”, istakao je  Antić..

Očekivana godišnja proizvodnja ovog vetroparka je 20 GWh, što je dovoljno energije za oko 5.500 domaćinstava. Gradnja je većim delom finansirana iz kredita UniCredit banke vrednog 8,5 miliona evra.

MK-Fintel Wind a.d. je zajednička kompanija italijanske Fintel Energia SpA i srpskog MK Holdinga d.o.o. Kompanija je krajem 2015. godine otvorila vetropark Kula, instalisane snage od 9,9 MW, a trenutno razvija projekat vetroparka Košava. Reč je o još jednom vetroparku u okolini Vršca ukupne snage 117 MW, gde će samo u prvoj fazi biti investirano oko 50 miliona evra.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija aktivni kupci linglong hbis solar ems zahtev

Linglong i HBIS biće prvi veliki aktivni kupci električne energije u Srbiji

3. oktobar 2016. - Linglong i HBIS su podnele prve zahteve za priključenje svojih solarnih elektrana na prenosni sistem u statusu aktivnog kupca

Severna Makedonija Hrvatska saradnju u energetici

Severna Makedonija, Hrvatska unapređuju saradnju u energetici

3. oktobar 2016. - Severna Makedonija i Hrvatska su potpisale sporazum o strateškoj saradnji te memorandum o razumevanju o saradnji u energetici

Srbija do 2029 odlozila proceduru za prikljucenje za projekte elektrana

Srbija do 2029. odložila proceduru za priključenje za projekte elektrana

3. oktobar 2016. - Za projekte velikih vetroelektrana i solarnih parkova u Srbiji, tek 2029. godine stižu na red zahtevi za izradu studije priključenja na visokonaponski sistem

Bugarska daleko najjaca na svetu u domenu baterijskih sistema

Bugarska daleko najjača na svetu u domenu baterijskih sistema

3. oktobar 2016. - Udeo tehnologije baterijskih sistema u prenosnom sistemu Bugarske je mnogo veći nego bilo gde drugde u svetu, i to u više kategorija