
Foto: iStock
Jedan od najvećih rumunskih proizvođača paradajza u staklenicima uskoro počinje da proizvodi i struju i toplotnu energiju u svoja dva buduća kogenerativna postrojenja. Imaće zajedno 9,9 megavata kapaciteta za električnu energiju. Ovo rešenje uključuje sistem za prikupljanje ugljen-dioksida, koji je potreban za stimulisanje fotosinteze biljaka na plantaži. Vlasnici firme očekuju da će novom investicijom možda i prepoloviti operativne troškove.
Niz tehnologija je sve dostupniji u domenu energetske efikasnosti i uštede materijala u proizvodnji voća i povrća. Među njima su agrosolarne elektrane s baterijama i geotermalna energija, zatim platforme za digitalizaciju, hidroponski metod, prikupljanje iskorišćene vode za ponovnu upotrebu, i natrijumske svetiljke pod visokim pritiskom. Jedan od najvećih uzgajivača paradajza u Rumuniji opredelio se pak za kombinovana postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), piše Profit.ro.
CO2 iz sagorevanja prirodnog gasa će biti prikupljan i usmeren u cevi ka stakleniku, gde će biti upotrebljen za podsticanje fotosinteze. Kogenerativna proizvodnja energija nije novost u domenu stakleničkog uzgoja, ali ovo je prvi put da će u Rumuniji neko takvo postrojenje isporučivati višak proizvodnje u mrežu.
Firma Hortihaus, koju su pokrenuli Silvija i Damijan Rajleanu, godišnje proizvodi hiljadu i po tona čeri paradajza u selu Biled u županiji Timiš. To banatsko mesto je u blizini Temišvara i nadomak Kikinde i Srpske Crnje. Staklenici zauzimaju pet hektara, a površina se ove godine proširuje za tri hektara.
Oba CHP pogona će biti priključena na mrežu pre kraja godine
Regulatorna uprava Rumunije za energetiku (ANRE) je upravo odobrila konačnu dozvolu za prvo kogenerativno postrojenje. To znači da je investitor, a u ovom slučaju posebno preduzeće Silvije Rajleanu, obezbedilo neophodno finansiranje i da je spremno za izgradnju.
Ukupna investicija u dva postrojenja za kombinovanu proizvodnju struje i toplotne energije iznosi 4,4 miliona
Važno je pomenuti da dozvola obuhvata i prikupljanje ugljen-dioksida koji se oslobađa pri radu CHP sistema. Taj gas sa efektom staklene bašte biće uduvavan, dakle, baš u staklene bašte, radi podsticanja fotosinteze. Projekat je za 3,2 megavata kapaciteta za proizvodnju električne energije.
Tehničko odobrenje za priključenje, takozvani ATR, dobio je 2023, kao i predložena investicija u još jedan takav pogon, od 6,6 megavata. Ukupno bi, zaokruženo, imali 9,9 megavata.
Silvija Rajleanu je otkrila da planira da oba pusti u rad u drugoj polovini godine. Investicije, navodi, iznose po 2,2 miliona evra. Kogenerator košta milion i po, instaliranje 400.000 evra, a troškovi priključenja još 300.000, kazala je.
Hortihaus troši šest tona CO2 na dan
U proizvodnji paradajza u modernim staklenicima, troškovi na ime grejanja, CO2 i električne energije su u zbiru na nivou 35 odsto prometa, istakla je Rajleanu. Ugljen-dioksid košta 280 evra po toni, rekla je i dodala da Hortihaus upotrebi šest tona dnevno.
Vlastita struja, toplotna energija i CO2 će umanjiti operativne troškove 40 do 50 odsto, tvrdi Rajleanu.
Inače, višak toplote koja se oslobađa i prikuplja pri proizvodnji električne energije može da se skladišti u bojlerima za kasniju upotrebu.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.