Klimatske promene

Holcim planira hvatanje i skladištenje CO2 u cementari u Rumuniji

Holcim cement hvatanje skladistenje CO2 eu grant

Foto: Holcim

Objavljeno

06.11.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat hvatanja i skladištenja ugljenika koji u Rumuniji sprovodi proizvođač cementa Holcim dobio je grant iz Inovacijskog fonda Evropske unije. Evropska komisija je odabrala 61 projekat inovativnih tehnologija sa nultom neto emisijom širom EU za finansijsku podršku u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi evra, u sektorima poput prerade nafte, proizvodnje vodonika, transporta, hemijske industrije, proizvodnje gvožđa i čelika, kao i proizvodnje komponenti za elektrane na obnovljive izvore i baterije.

Projekat u Holcimovoj cementari u Kampulungu, u županiji Arđeš, uključuje hvatanje CO2 iz proizvodnje cementa i kreča i njegovo skladištenje pod zemljom. Ovo je prvi veliki projekat hvatanja i skladištenja CO2 na kopnu u Istočnoj Evropi, a očekuje se da će se od 2032. godine proizvoditi oko dva miliona tona cementa sa skoro nultom emisijom, navodi se u saopštenju kompanije Holcim.

Projekat će omogućiti Holcimu u Rumuniji da godišnje proizvodi dva miliona tona cementa sa skoro nultom emisijom

Projekat pod nazivom Carbon Hub CPT 01 će koristiti proverenu tehnologiju hvatanja ugljenika za odvajanje CO2 od dimnih gasova, koji će zatim biti komprimovan i trajno i bezbedno uskladišten pod zemljom.

Švajcarski proizvođač cementa sada ima osam velikih projekata za hvatanje ugljenika koje podržava EU, i to u Nemačkoj, Poljskoj, Belgiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Rumuniji, navodi se u saopštenju.

Dekarbonizacija energetski intenzivne industrije širom EU

Evropska komisija je saopštila da se ovih 2,9 milijardi evra dodeljuje kroz prvi javni poziv za prodšku tehnologijama sa nultom neto emisijom, pod nazivom IF24, koji je objavljen u decembru 2024. godine. Cilj programa je učvršćivanje vodeće uloge EU u oblasti tehnologije i ubrzavanje primene inovativnih rešenja za dekarbonizaciju.

Odabrani projekti obuhvataju 19 industrijskih sektora u 18 zemalja, sa fokusom na energetski intenzivne industrije, obnovljive izvore i skladištenje energije, mobilnost i zgrade sa nultom neto emisijom, proizvodnju čistih tehnologija i upravljanje emisijama u industriji.

Najveći broj odabranih projekata je u sektorima cementa i prerade nafte

Najveći broj dodeljenih projekata je u sektoru rafinerija nafte, njih 11, zatim u sektoru proizvodnje cementa i kreča, 10 projekata, proizvodnji komponenti za obnovljivu energiju, šest projekata, i proizvodnji komponenti za skladištenje energije, četiri projekta.

Ostali sektori uključuju hemijsku industriju, solarnu energiju, pomorski i drumski saobraćaj, avijaciju, obojene metale, vodonik, zgrade, građevinske materijale, geotermalnu energiju i proizvodnju komponenti za energetski intenzivne industrije.

Podršku će dobiti 61 projekat, a svi zajedno bi mogli smanjiti emisije za oko 221 milion tona ekvivalenta CO2 tokom prve decenije rada, čime će pomoći EU da ostvari klimatsku neutralnost do 2050. godine, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

6. novembar 2025. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

6. novembar 2025. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

6. novembar 2025. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

6. novembar 2025. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela