OIE

Baterije u nemačkim domaćinstvima imaju snagu 11,5 GW

eu germany households batteries bess energy storage

Foto: iStock

Objavljeno

28.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nemačka je na polovini ove godine imala baterije snage 14,5 gigavata od čega je 11,5 GW bilo instalirano u domaćinstvima.

Krajem prve polovine 2025. godine, zvanični registar energetskih instalacija zabeležio je skoro dva miliona baterijskih sistema za skladištenje energije u Nemačkoj, preneo je PV magazin.

Većinu čine mali uređaji u domaćinstvima za skladištenje električne energije proizvedene u solarnim elektranama. Takvih malih jedinica ima 1,967 miliona sa snagom do 20 kilovata (kW). Njihova ukupna snaga od 11,5 GW obezbeđuje kapacitet za skladištenje od 18,3 GWh.

U prvih šest meseci ove godine instalirano je više od 250.000 novih sistema za skladištenje

Srednje segment ili baterije između 20 kW i 1.000 kW, obuhvata 14.827 postrojenja ukupne snage 663 MW i kapaciteta većeg od 900 MWh. Na kraju Nemačka ima i 323 velika sistema, koji imaju 2,35 GW snage i skoro 2,9 GWh kapaciteta za skladištenje.

U prvih šest meseci ove godine instalirano je više od 250.000 novih sistema za skladištenje. Time je ukupni kapacitet povećan za 2 GW snage i 3,55 GWh kapaciteta. Sa 509,5 MW/690 MWh doprineli su veliki sistemi, i to 73 nove baterije.

Domaćinstva su instalirala 251.948 baterija

Najbrojniji, naravno, bili su mali baterijski sistemi. Domaćinstva su instalirala 251.948 baterija sa 1,34 GW i skoro 2,7 GWh. U srednjem segmentu bilo je 2.418 novih sistema koji su dodali 117,7 MW snage i 160 MWh kapaciteta.

Povećanje broja baterija podstaknuto je rastućom potražnjom električne energije, što se ogleda u 389 sati negativnih veleprodajnih cena električne energije u prvoj polovini godine.

Nemačka je takođe značajno proširila svoju proizvodnju solarne energije. U pomenutom periodu instalirane su solarne elektrane snage 7 GW, pa je ukupni kapacitet dostigao približno 107,4 GW.

Negativne cene i pojeftinjenje tehnologije kao glavni pokretači

Negativne cene su postale svakodnevnica u Evropi, a u poslednje vreme su česte i u regionu. Tako su ih tokom proleća ove godine zabeležile Rumunija i Slovenija. To je i razumljivo ako se zna da je u junu solarna energija prvi put postala najveći izvor električne energije u EU.

Instalisani kapaciteti za skladištenje energije su u 2024. zabeležili rekordni rast, pokazao je nedavni izveštaj norveške konsultantske kuće Rystad Energy. Ekspanzija je podstaknuta i smanjenjem troškova za instaliranje baterija.

Evropska Unija bi trebalo trebalo da udesetostruči svoje kapacitete za baterijsko skladištenje energije do 2030. da bi podržala rast solara i drugih obnovljivih izvora i održala tempo energetske tranzicije, smatra SolarPower Europe.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spajic Japanski Itochu zainteresovan projekat spalionice otpada

Spajić: Japanski Itochu zainteresovan za projekat spalionice otpada

28. jul 2025. - Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da će biti izgrađena spalionica otpada kapaciteta do 50 megavata i da je Itochu iz Japana zainteresovan za taj projekat

slovenija subvencije privreda struja

Slovenija će energetski intenzivnoj privredi davati subvencije od 30 miliona evra godišnje

28. jul 2025. - Ministar životne sredine, klime i energetike Bojan Kumer izjavio je da je zakon odgovor na ozbiljne izazove ovog dela slovenčake privrede

slovenija sneg solarni paneli

Od čišćenja snega sa solarnih panela više štete nego koristi

28. jul 2025. - Slovenački operateri solarnih elektrana i ne pokušavaju da očiste sneg sa svojih modula, jer bi im to zapravo donelo više štete nego koristi

Srbija zakonski okvir skladistenje CO2

Srbija sprema zakonski okvir za skladištenje CO2

28. jul 2025. - Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u Srbiji obuhvatiće trajno zbrinjavanje CO₂ u geološkim formacijama