Električna energija

CBAM bi mogao da košta privredu BiH 3,2 milijarde KM, premijer Nikšić kaže da ima naznaka o odlaganju primene

bih cbam federacija trosak privreda nermin niksic

Foto: Petar Ubiparip from Pixabay

Objavljeno

03.06.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.06.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Primena prekogranične takse na ugljen-dioksid Evropske unije i sistema za trgovinu emisija mogli bi ekonomiji Bosni i Hercegovini da donese gubitak od 722 miliona do 3,17 milijardi konvertibilnih maraka, pokazala je analiza pripremljena na zahtev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH i tehničku asistenciju kroz projekat EU4Energy. U isto vreme iz Vlade Federacije BiH, jednog od dva enetiteta u BiH, stižu izjave da bi primena prekogranične takse mogla da bude odložena.

Mehanizam za prekogranično prilagođavanja ugljenika (eng. CBAM) Evropske unije trebalo bi da počne da se primenjuje od 1. januara 2026. godine. Posledica CBAM-a je naplata takse na uvoz cementa, gvožđa, čelika, aluminijuma, đubriva, vodonika i električne energije u EU iz zemalja koje nemaju oporezivanje emisija CO2.

Ukoliko od iduće godine počne primena CBAM-a i sistema trgovanja emisijama (eng. emission trading system- ETS) ekonomija BiH bi, u periodu od 2026. do 2030. godine, mogla da pretrpi finansijski gubitak koji se kreće od 722 miliona (361 milion evra) do 3,17 milijardi (1,58 milijardi evra) konvertibilnih maraka (KM), prenosi portal Akta.

Iznos, kako se dodaje, zavisiće od modela koji bude uveden, a razmatrane su četiri opcije. Procena je urađena na osnovu cena CO2 u rasponu od 118,53 do 147,22 evra po toni.

Analizirana su četiri modela za primenu CBAM-a i ETS-a

Sektor električne energije, koji predstavlja jednu od najvažnijih privrednih grana u BiH, imao bi najveće troškove, i to u svakom od četiri analizirana modela.

Autori analize smatraju da je moguće prelivanje tih troškova na cenu struje, što bi dodatno ugrozilo domaćinstva i druge delove privrede. To bi, kako se navodi, mogao biti ozbiljan izazov za ekonomsku stabilnost zemlje u narednim godinama.

Prvo scenario predviđa da je BiH obavezna da plaća CBAM, a da ETS nije uveden. Gubici bi u tom slučaju bili 1,2 milijarde KM, a najviše bi izgubili proizvođači struje – 737 miliona KM. Proizvođači čelika i gvožđa bi izgubili 454 miliona KM, a cementna industrija 58 miliona KM.

Najnepovoljniji je scenario istovremene primenene i CBAM-a i ETS-a

Drugi scenario se zasniva na postepenom uvođenju CBAM-a kroz sistem besplatne raspodele, ali i dalje bez ETS-a. Trošak je procenjen na 722 miliona KM, do čega u sektoru struje 580 miliona KM gubitaka, dok bi industrija čelika i gvožđaizgubila oko 100 miliona KM.

Najnepovoljniji je treći scenario u kojem bi se istovremeno primenjivali ETS i CBAM, sa ukupnim troškovima od 3,17 milijardu KM. Sektor električne energije izgubio bi 2,1 milijardu, a industrija gvožđa i čelika 504 miliona KM.

Četvrta opcija je besplatna raspodela u okviru ETS-a, i CBAM samo za sektor proizvodnje đubriva, koji inače ne potpada pod ETS. Ekonomija BiH bi u tom slučaju izgubila 2,3 milijarde KM, od čega proizvođači struje dve milijarde KM, a industrija gvožđa i čelika 117 miliona KM.

Nikšić: Moramo da budemo spremni

Inače, početkom godine pojavile su se informacije da će Evropska komisija predložiti odlaganje primene CBAM-a na godinu dana. Međutim, ispostavilo se da će biti odloženo samo izveštavanje i plaćanje naknada po osnovu CBAM-a.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je u Neumu da postoje naznake da bi se mogao prolongirati rok za uvođenje CBAM-a.

Ali, kako je dodao, u to Federacija BiH ne može da se pouzda, već mora da stvori uslove da bude dovoljno energije iz obnovljivih izvora. na taj način će biti osigurano da privreda ne plaća takse prilikom izvoza svojih proizvoda u EU, naveo je Nikšić.

On nije pojasnio o kakvim je naznakama reč.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Desalinizacija stratesko resenje vodosnabdevanje susa Jugoistocnoj Evropi

Desalinizacija je strateško rešenje za vodosnabdevanje usled suša u Jugoistočnoj Evropi

3. jun 2025. - Prvi plutajući pogon za desalinizaciju napajan iz obnovljivih izvora u Turskoj počeo je s radom, a susedne zemlje razmatraju slična rešenja

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane Rastolita zabranom sece sume

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane zabranom seče šume

3. jun 2025. - Sud u Rumuniji je privremeno stavio van snage uredbu kojom je vlada dozvolila seču 31 hektara šume za projekat hidrocentrale Răstolița

NGEN Group baterijski sistem 9 4 megavata Poljskoj velikih projekata

NGEN Group gradi baterijski sistem od 9,4 megavata u Poljskoj, a planira više velikih projekata

3. jun 2025. - NGEN Group u Poljskoj radi na projektu za skladištenje energije, što je važan korak u ekspanziji kompanije na to tržište

CGES u prvom polugodistu povećao profit 28 1 odsto

CGES u prvom polugodištu povećao profit 28,1 odsto

3. jun 2025. - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u prvih šest meseci ove godine ostvario neto dobit od 12,9 miliona evra ili 28,1 odsto više nego u istom periodu 2024