Biodiverzitet

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

Međunarodni dan biodiverziteta

Foto: IDB

Objavljeno

21.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Harmonija sa prirodom i ciljevi održivog razvoja – ovogodišnja je tema Međunarodnog dana biodiverziteta. Obeležava se širom sveta 22. maja, a ustanovile su ga Ujedinjene nacije 2000. godine kako bi ukazale na značaj biološke raznolikosti.

Biodiverzitet, bioraznolikost ili biološka raznovrsnost u širokom smislu obuhvata rasprostranjenost i prisutnost biljaka, životinja i mikroorganizama i njihova staništa, a uključuje i genetske razlike unutar svake vrste i varijetete u ekosistemima.

Međunarodni dan biološke raznovrsnosti je krajem 1993. proglašen po odluci Drugog komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Do 2000. godine je obeležavan 29. decembra, jer je to datum stupanja na snagu Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD).

Međutim, te godine je Generalna skupština UN je odlučila da se prebaci na 22. maj, u znak sećanja na usvajanje teksta konvencije.

Naše zdravlje, hrana, ekonomije i blagostanje zavise od resursa koje dobijamo iz prirode

Naše zdravlje, hrana, ekonomije i blagostanje zavise od resursa koje dobijamo iz prirode. Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), tri milijarde ljudi dobija 20 odsto životinjskih proteina u svojoj ishrani od ribe. Preko 80 odsto ljudske ishrane čine biljke, a čak 80 odsto ljudi koji žive u ruralnim područjima zemalja u razvoju oslanja se na tradicionalne lekove na biljnoj bazi.

Sa sruge strane, milion od procenjenih osam miliona vrsta biljaka i životinja na svetu je ugroženo izumiranjem, dok degradacija ekosistema negativno utiče na blagostanje čak 40 odsto svetske populacije.

Život u harmoniji sa prirodom

Države članice Ujedinjenih nacija usvojile su u decembru 2015. Agendu 2030 i 17 ciljeve održivog razvoja. Sedam godina kasnije, 196 zemalja je potpisalo Globalni okvir za biološku raznovrsnost Kunming-Montreal (KMGBF), kojim su se obavezale da će pre polovine veka uskladiti život s prirodom i da će najkasnije 2030. godine zaustaviti i preokrenuti gubitak biodiverziteta.

Neki od 23 cilja koje treba ispuniti pre kraja tekuće decenije uključuju zaštitu 30 odsto kopnenih i morskih površina i restauraciju 30 odsto degradiranih ekosistema, kao i očuvanje ugroženih vrsta i smanjenje rizika od izumiranja. Obuhvaćeno je i umanjivanje pritiska na biodiverzitet kroz suzbijanje zagađivanja pesticidima, plastikom i nutrijentima kao i kontrolisanje širenja invazivnih vrsta i održivo korišćenje resursa.

Kunming-Montrealom je predviđeno finansiranje kroz mobilisanje 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje biodiverziteta. Posebna pažnja posvećena je uključivanju lokalnih zajednica i domorodačkih naroda, sa ciljem poštovanja njihovih zakonskih i tradicionalnih prava u zaštićenim područjima čiji su čuvari.

Bez otvarivanja ciljeva održivog razvoja nema ni života u harmoniji sa prirodom

Napredak u zaustavljanju i preokretanju gubitka biološke raznovrsnosti je ključan za ostvarenje ciljeva održivog razvoja. Istovremeno, sprovođenje ciljeva pokreće transformacije koje su, prema najnovijim procenama Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), neophodne za ostvarenje vizije života u harmoniji sa prirodom definisane sporazumom Kunming-Montreal.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti, Harmonija s prirodom i održivi razvoj, ima za cilj da pokaže da je pristup kako vlada i tako i društava u celini od suštinskog značaja za sprovođenje ciljeva tog globalnog dogovora i ciljeva održivog razvoja.

Vlade i društvo u celinu su odgovorni za spovođenje sporazuma Kunming-Montreal i ciljeva održivog razvoja

Vlade su oblikovale ove multilateralne okvire i odgovorne su za njihovo sprovođenje na nacionalnom nivou, a da bi to uradile neophodna je razrada nacionalnih ciljeva i priprema nacionalnih strategija i akcionih planova za biološku raznovrsnost, koji su usklađeni sa zadacima iz Kunming-Montreala.

Iako su države odgovorne za razvoj i sprovođenje javnih politika, pravnih i administrativnih mera, svi članovi društva treba da daju svoj doprinos, uključujući pojedince, privatni sektor, civilno društvo, medije, finansijske institucije i akademsku zajednicu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

21. maj 2025. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

21. maj 2025. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

21. maj 2025. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

Naucnici upozoravaju da klimatske politike ne prate razmere planetarne krize, EASAC

Naučnici upozoravaju da klimatska politika ne prati razmere planetarne krize

21. maj 2025. - Ljudske aktivnosti su i dalje preintenzivne za ograničenja ove planete, a naučnici upozoravaju da se svet približava tački nepovratnih promena