OIE

HEP će instalirati prvu plutajuću solarnu elektranu na jezeru HE Dubrava

hrvatska hep he dubrava plutajuca solarna elektrana

HE Dubrava (foto: HEP)

Objavljeno

07.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.05.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda priprema gradnju svoje prve plutajuće solarne elektrane, snage 12 MW, na akumulacionom jezeru njene hidroelektrane Dubrava.

Državna kompanija Hrvatska elektroprivreda (HEP) je pored hidroelektrane već instalirala fotonaponsku elektranu Donja Dubrava, snage 9,9 MW, ali na zemlji. Kombinacija hidroenergije i solarne energije je sve češća, i predstavlja vrstu hibridnih elektrana. HEP već gradi jedan hibridni energetski park, i to prvi u zemlji, a nalaziće se nedaleko od Benkovca.

Kompanija je još 2023. godine predstavila planove da izgradi plutajuću fotonaponsku elektranu u sklopu hidroelektrane Dubrava na reci Dravi. HE Dubrava ima kapacitet od 79,78 MW, dok je prosečna proizvodnja, koja je započela 1989, 350 GWh.

Plutajuća fotonaponska elektrana imaće i barijeru protiv talasa i otpada

HE Dubrava je zadnja od tri višenamenske hidroelektrane na Dravi koje, uz proizvodnju električne energije, učestvuju u snabdevanju vodom, odbrani od poplava, zaštiti zemljišta od erozije, navodnjavanju, odvodnji, saobraćaju. A, sada bi trebaloda učestvuju i u dobijanju struje u solarnim panelima.

HEP je sada Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podneo zahtev za ocenu potrebe  izrade procene uticaja na životnu sredinu za svoj projekat plutajuće solarne elektrane nedaleko od mesta Prelog, na severu Hrvatske.

Fotonaponska elektrana bi trebalo da bude postavljena na plutajućoj platformi koja bi obuhvatala montažnu konstrukciju, bove napunjene ekspandirajućom polistirenskom penom i konstrukciju za sidrenje, navodi se u zahtevu.

Solarna elektrana će biti pričvršćena za dno jezera na 62 mesta

Elektrana će imati i barijeru protiv talasa i plutajućeg otpada. I plutajuća platforma i barijera biće pričvršćene čeličnim užetima za dno jezera na 62 mesta.

Planirano je postavljanje 19.812 fotonaponskih modula snage 615 W. Ukupno bi zauzela površinu od oko 8,9 hektara. Detalji o elektrani nalaze se u Elaboratu zaštite okoliša koji je u oktobru 2024. pripremio, a u martu dopunio Energetski institut Hrvoje Požar.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

7. maj 2025. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

7. maj 2025. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

7. maj 2025. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

7. maj 2025. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.