Foto: © Miroslav Stakić / CZŽS
Lignit sa izuzetno visokim udelom sumpora i prašina od rudarenja i prevoza ugrožavaju ljude i prirodu u Potkozarju, zbog čega stanovništvo već godinama protestuje, i to uključujući Prijedorčane. Nadležno entitetsko ministarstvo je upravo obustavilo postupak za zatraženu ekološku dozvolu za ugljenokop Bukova kosa. Međutim, koncesionar Drvo-Export je počeo da ga eksploatiše još pre godinu dana.
Onima koji ne žive u rudarskim krajevima je prizor ugljenokopa Bukova kosa kod Prijedora verovatno jako neprijatan. Fotografija pritom ni približno ne dočarava koliko se ljudi i sav živi svet pod Kozarom guše od prašine i usled samozapaljivanja uglja. Meštani već godinama organizuju blokade i protestuju.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prekinulo je postupak odlučivanja po zahtevu investitora za izdavanje ekološke dozvole. Ali rudnik firme Drvo-Export registrovane u Tesliću radi već godinu dana.
Druga šansa za meštane
Nova odluka ministarstva je odgovor na žalbu Centra za životnu sredinu (CZŽS) iz Banjaluke na oslobađanje investitora od obaveze da sprovede studiju uticaja na životnu sredinu. Ta organizacija je pomenuti postupak pokrenula u novembru. Tada je upozorila da se ležište uglja nalazi u relativno gusto naseljenom području bogatom poljoprivrednim, vodnim i dobrima od kulturnog značaja.
“Ovo bi mogla biti druga šansa za mještane Bukove kose, odnosno šansa da se zaštiti pravo na zdravu životnu sredinu neodređenog broja građana. Nadamo da će sud cijeniti sve aspekte i složenost ove upravne stvari, te da će uvidjeti širi značaj odluke u ovom predmetu. Pozitivna odluka suda bi suštinski uvjetovala izdavanje ekološke dozvole izradom adekvatne studije uticaja, iako je to upitno usljed uzurpacije terena“, izjavio je izjavio je Redžib Skomorac, pravni savetnik u CZŽS-u.
Objasnio je da ministarstvo takođe može da odbije studiju koju će kompanija predati.
Dolazi do samozapaljivanja lignita
Drvo-Exportu je u avgustu inspekcija naložila da prestane s kopanjem uglja, a u međuvremenu mu dozvolila da nastavi. Firma je počela da eksploatiše i distribuira ugalj bez dozvole i koncesije. Dobila ih je naknadno. Proizvodnja se odvija na dve lokacije.
Meštani se žale na veliku prašinu kao i neprijatna isparenja iz proizvedenog uglja, koji s vremena na vreme sam od sebe počne da nagoreva.
Napad na disajne organe je osetio i Prijedor, u kojem je pre par nedelja održan jedan u nizu protesta. Centar za životnu sredinu je pokrenuo više sudskih postupaka, a među njima apelaciju kod Ustavnog suda BiH, zbog onemogućavanja učešća građana u odlučivanju o dodeeli koncesija.
„Zbog preuranjene eksploatacije uglja još jednom se, uprkos obavještenosti nadležnih organa, dozvolio obrazac nezakonitosti, što i samo izdavanje ekološke dozvole praktički čini pitanjem legalizacije, što je nedopustivo“, saopštio je CZŽS.
Odobravanje koncesije zavisi od niza pitanja poput demokratskih procesa u oblasti životne sredine i upravljanja javnim resursima, zaključio je Skomorac. Konačnu odluku će doneti Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava, istakao je.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.