Klimatske promene

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Slika: Dominic Wunderlich from Pixabay

Objavljeno

23.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani širom sveta su sve zabrinutiji za posledice koje stvaraju klimatske promene, ali ujedno slabi njihovo uverenje da lična akcija može nešto da promeni, jedan je od zaključaka izveštaja Ljudi i klimatske promene 2025. koji je pripremio Ipsos.

Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje sveta otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima. Ipsos tvrdi da ovo detaljno istraživanje nudi sveobuhvatan pogled na stavove javnosti prema klimatskoj krizi.

Stanovnici planete Zemlje su, kako se tvrdi, sve zabrinutiji. Nezadovoljstvo zbog klimatskih uticaja u svojoj zemlji izražava 74 odsto ispitanika, a posebno je takav stav izraženiji u oblastima visokog rizika kao što su Filipini i Turska.

Ipsos smatra da postoji povećana svest o tome u poređenju sa prethodnim godinama. Naime, procenat zabrinutih u odnosu na 2022. godinu, kada je poslednji put postavljeno ovo pitanje, povećao se u 18 od 27 zemalja.

klimatske promene klimatska akcija anketa

Na drugoj strani, iako 64 odsto ​​ljudi priznaje da bi nereagovanje na klimatske promene izneverilo buduće generacije, od 2021. primetan je, kako se navodi u izveštaju, pad procenta pojedinaca koji veruju da su njihove akcije ključne.

Većina anketiranih – 53 odsto, smatra da je veoma loše što je pređena granica globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa. Značaj tog događaja, kako smatra Ipsos, potcenjuje 17 odsto građana.

Evropljani se plaše poskupljenje energije za domaćinstva

Kada je reč o proceni mera koje preduzimaju vlade, mišljenja su podeljena. U zemljama Latinske Amerike čak 72 odsto građana smatra da je potrebna mnogo ozbiljnija intervencija vlade, u Evropi 54 odsto i u Severnoj Americi 52 procenata. Da njihove vlade ipak preteruju u svojim akcijama smatra 36 odsto ispitanih.

Energetska tranzicija i prelazak na obnovljive izvore energije posebno zabrinjavaju stanovnike Evrope. Tamo mnogi povezuju prelazak na obnovljivu energiju sa većim troškovima domaćinstava, uz skepticizam prema ekološkim prednostima električnih vozila.

Na svetskom nivou 44 odsto ispitanika je ocenilo da prelazak na obnovljivu energiju vodi ka povećanju cena energije za domaćinstva.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj svet dekarbonizacija juzna koreja termoelektrane

Odluka Južne Koreje da zatvori termoelektrane na ugalj zabrinula Australiju i zemlje jugoistočne Azije

23. april 2025. - Južna Koreja će do 2040. ugasiti 40 termoelektrana, a datum za ostalih 20 biće definisan sledeće godine, najavila je Vlada

iea izvestaj svetski energetski pregled 2025 world energy outlook oie

Diverzifikacija snabdevanja i međudržavna saradnja ključ za energetske turbulencije

23. april 2025. - Međunarodna agencija za energetiku objavila je Svetski energetski pregled za 2025. godinu. Saradnja i diverzifikacija ključne reči

COP30 u Brazilu: deset godina nakon Pariskog sporazuma, svet i dalje daleko od klimatskih ciljeva

23. april 2025. - U brazilskom gradu Belem održava se 30. po redu Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, COP30.

cbam-srbija-zapadni-balkan-eu-dekarbonizacija-energetska-zajednica-ljubo-macic

Maćić: Izuzeće od CBAM-a za struju donelo bi Srbiji pogubno brzu dekarbonzaciju, taksa blokira i spajanje tržišta sa EU

23. april 2025. - Evropska komisija priznaje da problemi sa primenom CBAM-a postoje, ali odgovore nije ponudila, kaže Ljubo Maćić, specijalni savetnik u Ekonomskom institutu