Foto: Markus Kammermann from Pixabay
Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart u Evropi od početka merenja, dok je na globalnom nivou zabeležen kao drugi po visini temperature u istoriji.
Prosečna globalna temperatura u martu iznosila je 14,06 stepeni Celzijusa, što je 0,65 stepeni više od proseka za period od 1991. do 2020. i 1,6 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, saopštio je C3S. Prošla godina, 2024, bila je najtoplija u istoriji merenja, što ovaj nastavak rekordnih temperatura čini posebno zabrinjavajućim.
Ovaj mesec nastavlja trend globalnog prekoračenja granice od 1,5 stepeni Celzijusa postavljene Pariskim sporazumom. Poslednjih 12 meseci, od aprila 2024. do marta 2025, zabeležili su prosečne temperature koje su za 1,59 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
„Mart 2025. bio je najtopliji mart u Evropi do sada, što potvrđuje trend rekordnih temperatura. Istovremeno, kontrasti u padavinama bili su izraženi – neke oblasti doživele su najsušniji mart u istoriji, dok su druge zabeležile najkišovitiji mart u poslednjih 47 godina“, izjavila je Samanta Berdžes, zamenica direktora C3S.
Najviše temperature zabeležene su u istočnoj Evropi i jugozapadnoj Rusiji, dok su Pirinejsko poluostrvo – Portugal, Španija i delovi južne Francuske registrovale niže od prosečnih. Ovaj region je takođe pogodio niz oluja koje su izazvale poplave.
Pored Evrope, kontrasti u padavinama bili su izraženi i globalno. Dok su severna Amerika i delovi Azije beležili suše, poplave su pogodile istočnu Kanadu, zapad Sjedinjenih Američkih Država i jugoistočnu Afriku.
Klimatske promene pojačavaju i suše i obilne padavine. Naime, topliji vazduh zadržava više vlage, što oluje čini intenzivnijim.
Rekordno smanjenje ledenog pokrivača na polovima
Morski led Arktika dostigao je najniži martovski nivo u 47 godina satelitskog praćenja, čak šest odsto ispod proseka, što je ujedno i najmanji godišnji maksimum ikada zabeležen. Naime, tokom zime na Arktiku, pod uticajem niskih temperatura, morska voda se zamrzava i u martu se dostiže maksimum arktičkog morskog leda u toku jedne godine.
Prema Nacionalnom centru za podatke o snegu i ledu (NSIDC), 22. marta površina leda iznosila je samo 14,33 miliona kilometara kvadratnih. To je za 1,31 milion kilometra kvadratna manje od proseka za period od 1981. do 2010. i 800.000 km2 manje od prethodnog negativnog rekorda iz 2017. godine.
Ledeni pokrivač Antarktika bio je 24 odsto ispod proseka.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.