Foto: iStock
Svake godine u Evropskoj uniji nastane gotovo 60 miliona tona otpada od hrane i 12,6 miliona tona tekstilnog otpada, pri čemu se manje od jedan odsto tekstila reciklira u nove proizvode. U nastojanju da smanje ekološki otisak ovih sektora, institucije EU su postigle dogovor u načelu o izmenama Direktive o otpadu. Uvešće ciljeve za smanjenje prehrambenog otpada i propise o produženoj odgovornosti proizvođača tekstila. Ipak, organizacija Zero Waste upozorava da sporazum nema dovoljno ambiciozne ciljeve i da bi prilika za suštinske promene mogla biti propuštena.
Evropska komisija je u julu 2023. predložila izmene Direktive o otpadu, usmerene na otpad od hrane i tekstila. Savet EU i Evropski parlament postigli su provizorni dogovor o reviziji direktive, postavljajući ciljeve za smanjenje prehrambenog otpada do 2030. godine i mere za održiviji tekstilni sektor, s manje otpada. Obe institucije moraju i zvanično da usvoje dokument pre nego što stupi na snagu.
Okvirni sporazum predviđa da se do 2030. godine smanji otpad od hrane u sektoru proizvodnje i prerade, za 10 odsto, a 30 odsto u sektoru maloprodaje i restorana i u domaćinstvima. Predviđeno je i dobrovoljno doniranje neprodate hrane koja je sigurna za ljudsku ishranu, kao važan aspekt smanjenja rasipanja hrane.
Dogovoreni ciljevi su izračunati u odnosu na prosečnu količinu otpada generisanu u periodu od 2021. do 2023. godine. Međutim, u organizaciji Zero Waste Europe ističu da su ovi ciljevi nedovoljno ambiciozni, posebno uzimajući u obzir obaveze prema Ciljevima održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih nacija.
„EU i njene države članice su se pre 10 godina obavezale na Ciljeve održivog razvoja UN-a, uključujući smanjenje otpada od hrane za 50 odsto u celom lancu snabdevanja, kako je navedeno u SDG-u 12.3. Međutim, sada kada je vreme da se uvedu obavezujući ciljevi, naši lideri se plaše odlučnog delovanja, ignorišući ogroman uticaj otpada od hrane na klimatske promene“, istakla je Tereza Mersen iz Zero Waste Europea, gde je zadužena za zakone i propise u domenu otpada i resursa.
Odlaganje otpada od hrane na deponije doprinosi klimatskim promenama
Nepravilno sakupljen i nestabilizovan prehrambeni otpad razlaže se na deponijama, oslobađajući metan. Taj gas se u atmosferi zadržava kraće od ugljen-dioksida. Međutim, ima daleko snažniji efekat staklene bašte. Naučnici procenjuju da zadržava čak 25 puta više toplote od ugljen-dioksida.
Trenutno se samo 26 odsto otpada od hrane prikuplja odvojeno, što ukazuje na značajnu neiskorišćenu priliku za smanjenje emisija metana i ispunjenje klimatskih obaveza, procenjuje Zero Waste.
Još jedna propuštena prilika na koju organizacija ukazuje jeste da se umanje gubici i otpad od hrane na nivou primarne proizvodnje, odnosno na farmama. Podaci Eurostata pokazuju da se u primarnoj proizvodnji gubi barem 11 odsto, međutim druge procene pokazuju da se čak do 60 odsto otpada od hrane u EU javlja na mestu uzgoja.
Proizvođači tekstila će snositi troškove sakupljanja, sortiranja i recikliranja tekstilnog otpada
Pored hrane, zakonodavci EU su se dogovorili o novim propisima za upravljanje tekstilnim otpadom, sve ozbiljnijim ekološkim pitanjem. Po načelnom sporazumu bi bila uvedena produžena odgovornost proizvođača tekstila i modnih brendova. To znači da će proizvođači tekstila koji plasiraju svoje proizvode na tržište EU morati da snose troškove sakupljanja, sortiranja i recikliranja tekstilnog otpada. Visina naknade zavisiće od trajnosti i upotrebljivosti proizvoda.
Ako izmene direktive budu usvojene, odredbe će stupiti na snagu 30 meseci kasnije i primenjivaće se na sve proizvođače, uključujući one osnovane van EU i e-trgovce. Mala preduzeća dobiće dodatnih 12 meseci za prilagođavanje. Nove mere će obuhvatati odeću, obuću, aksesoare, ćebad, posteljinu, kuhinjski tekstil, zavese i kape.
Pregovarači su se takođe dogovorili da države članice da uzmu u obzir praksu brze mode prilikom utvrđivanja finansijskih obaveza u okviru šeme produžene odgovornosti proizvođača.
U Zero Wasteu kažu da je ovo značajan korak napred ali da postoje i nedostaci. Sporazum ne uključuje konkretne ciljeve za sakupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje, što znači da će veliki deo tekstila i dalje završavati u spalionicama. Kako tvrde, naknade za proizvođače stići će prekasno da bi olakšale opštinama troškove upravljanja otpadom.
Jedna od zamerki je i što je Parlament odložio uvođenje obaveze sortiranja tekstilnog otpada pre odlaganja ili spaljivanja, do 2029. godine. Prema članu 11 važeće Direktive o otpadu, zemlje EU su do 1. januara 2025. morale da uspostave sisteme za odvojeno prikupljanje tekstila.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.