Mobilnost

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

zeleni celik elektricna vozila studija

Foto: BMW

Objavljeno

11.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prelazak na 40 odsto zelenog čelika u proizvodnji električnih vozila do 2030. godine povećao bi za samo 57 evra maloprodajnu cenu električnih vozila, pokazala je analiza organizacije Transport & Environment (T&E) zasnovana na novoj studiji konsultantske kuće Ricardo.

Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. godine koštao bi još manje, samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje zelenog čelika.

Čelik napravljen pomoću zelenog vodonika i električnih lučnih peći, ili proizveden od otpada, može da smanjiti emisije CO2 iz proizvodnje automobila u Evropi za 6,9 miliona tona do 2030, što je, kako se navodi u analizi, ekvivalentno izbegavanju godišnjih emisija 3,5 miliona automobila na fosilna goriva.

Automobilski sektor trenutno troši 17 odsto čelika u EU

T&E smatra da bi automobilska industrija mogla postati vodeće tržište za proizvodnju niskougljeničnog čelika u Evropi ako zakonodavci postave prave ciljeve. Organizacija predlaže da se postavi cilj da najmanje 40 odsto čelika u novim automobilima bude zeleno do 2030, 75 odsto 2035. i 100 odsto u 2040.

Organizacija upozorava će obezbeđivanje milijardi evra investicija potrebnih za proizvodnju čelika sa niskim sadržajem ugljenika u velikoj meri zavisiti od pouzdanog tržišta za proizvođače.

Automobilski sektor je u veoma dobroj poziciji da stvori ovu potražnju jer trenutno troši 17 odsto čelika u EU. T&E je pozvao zakonodavce da pomognu u stvaranju tržišta za zeleni čelik u Evropi postavljanjem ciljeva za proizvođače automobila da koriste sve veću količinu tog čelika u novim automobilima od 2030.

„Po ceni zamene jedne gume Evropa može da izgradi industriju zelenog čelika“

zeleni celik elektricna vozila cena studija zeleni celik elektricna vozila studija

Aleks Kejns, menadžer politike automobila u T&E, rekao je da Evropa može da izgradi industriju koja će proizvoditi zeleni čelik po ceni zamene jedne gume.

„Dodatni troškovi će biti zanemarljivi i vremenom će takav čelik biti jeftiniji od konvencionalnog. Ali ,prvo su nam potrebni zakonodavci da započnu prelazak na čelik sa niskim sadržajem ugljenika u automobilskoj industriji“, naglasio je on.

Evropa će, kako se navodi u Izveštaju, moći da proizvodi do 172 miliona tona niskougljeničnog čelika godišnje do 2030. Ovo će biti više nego dovoljno da zadovolji ukupnu potražnju za čelikom u automobilskom sektoru, koji je potrošio 36 miliona tona u 2022.

„Relativno visoka vrednost automobila, posebno premijum brendova, znači da automobilska industrija može da apsorbuje kratkoročnu zelenu premiju niskougljeničnog čelika“, dodao je Kejns.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska hep koncar he varazdin

HEP će u HE Varaždin investirati skoro 160 miliona evra

11. jul 2024. - Hrvatska elektroprivreda i Končar dogovorili su rekonstrukciju Hidroelektrane Varaždin, postrojenja starog 51 godinu

Kapacitet baterija u Nemačkoj povećan pet puta za pet godina

11. jul 2024. - Ukupni kapacitet za skladištenje električne energije sada je 25,5 GWh, od čega je kapacitet u domaćinstvima 18,3 GWh

Bugarska termoelektrana na ugalj postavila baterijski sistem umesto ugasenog bloka ContourGlobal

Bugarska termoelektrana na ugalj postavila baterijski sistem umesto ugašenog bloka

11. jul 2024. - ContourGlobal je pored svoje termoelektrane na ugalj u Bugarskoj instalirao baterijski sistem za skladištenje energije (BESS)

crna gora epcg masdar sporazum spajic djukanovic abu dabi

EPCG i Masdar potpisali sporazum o saradnji

11. jul 2024. - Crna Gora i UAE su u novembru 2025. godine potpisali sporazum o uspostavljanju saradnje u sektoru energetike