Životna sredina

Nedelja u kojoj je planeta skoro svakog dana obarala rekorde u visokim temperaturama

Nedelja u kojoj je planeta zabeležila više dana sa rekordno visokim temperaturama

Foto: Pexels/Pixabay

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Tokom ove nedelje više puta je oboren rekord u zabeleženoj prosečnoj svetskoj temperaturi, i što je najgore, taj trend će se verovatno nastaviti tokom leta. Tri najtoplija dana zabeležena ove nedelje pripisana su kombinaciji klimatskih promena i globalnog vremenskog događaja El Ninjo.

U ponedeljak, 3. jula, prosečna svetska temperatura dostigla je 17,01 stepeni Celzijusa, popevši se iznad sedamnaestog podeljk prvi put od početka merenja i nadmašivši prethodni rekord, od 16,92, izmeren u avgustu 2016. Međutim, novi rekord je oboren samo dan kasnije, pri čemu se prosečna svetska temperatura u utorak popela na 17,18 stepeni, a zatim na 17,23 u četvrtak.

Klimatske promene i El Ninjo će doneti nove rekordne temperature u narednim nedeljama

El Ninjo, koji se javlja svake dve do sedam godina, donoseći povećane temperature širom sveta, još nije dostigao vrhunac, upozoravaju naučnici, i dodaju da se novi rekordi očekuju u narednim nedeljama. Neki veruju da će ovaj jul na kraju biti najtopliji mesec ikada zabeležen.

Jul 2023. bi mogao da bude najtopliji mesec ikada

Inače, u maju je Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila da će globalne temperature verovatno porasti na rekordne nivoe između 2023. i 2027. godine, podstaknute emisijama gasova sa efektom staklene bašte i El Ninjom. Godišnja prosečna globalna temperatura mogla bi da bude više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa tokom najmanje jedne godine, upozorio je SMO.

Međuvladin panel o Klimatske promene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) ranije je saopštio da je ljudska aktivnost zmeđu 2011. i 2020. godine izazvala porast globalne površinske temperature Zemlje za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na drugu polovinu 19. veka, što je dovelo do požara, poplava i nestašice hrane širom sveta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska holcim koromacno KOdeCO net zero vrabec susnjar

Holcim Hrvatska dobio strateški status za projekat hvatanja i skladištenja CO2

7. jul 2023. - Sporazum o pripremi i sprovođenju strateškog projekta KOdeCO net zero potpisali su Ministarstvo gospodarstva i Holcim Hrvatska

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

7. jul 2023. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika

Brazilski COP istine izostavio fosilna goriva deforestaciju iz finalne deklaracije

Brazilski ‘COP istine’ izostavio fosilna goriva, deforestaciju iz finalne deklaracije

7. jul 2023. - Tekst finalne odluke sa samita COP30 ne odstupa mnogo od dosadašnjih ambicija, a fosilna goriva i deforestacija se čak i ne pominju

hrvatska EU ets 2 Socijalni plan za klimatsku politiku marija vuckovic

Socijalni plan za klimatsku politiku Hrvatske predviđa investicije od 1,68 milijardi evra

7. jul 2023. - Cilj je da se zaštite domaćinstva i firme koje bi moglo da ugrozi širenje EU ETS-a na grejanje, hlađenje i drumski saobraćaj