Ni dve godine posle uvođenja u pravni okvir, u Hrvatskoj nije osnovana nijedna energetska zajednica

Dve godine posle uvođenja energetskih zajednica u pravni okvir Hrvatske nije osnovana nijedna energetska zajednica u ovoj zemlji, pa više od 20 udruženja i organizacija traži da se promeni Zakona o tržištu električne energije i zadrugama omogući osnivanje energetskih zajednica građana.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) je uz podršku energetskih zadruga, društvenih firmi i drugih pravnih i fizičkih lica uputila je apel Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da zadrugama omogući osnivanje energetskih zajednica kroz aktuealne izmene Zakona o tržištu električne energije.

U apelu se navodi da je od 9. do 16. lipnja Ministarstvo organizovalo javnu raspravu o Predlogu zakona o izmeni Zakona o tržištu električne energije.

Zakon isključuje zadruge kao pravna tela koja mogu osnovati energetske zajednice građana

ZEZ je dao, kako navode, više komentara, od čega se jedan odnosio na definiciju energetske zajednice građana (EZG) kao pravne osobe koja, između ostalog, deluje na temelju zakona kojim se uređuje finansijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija…

Ovakvom definicijom se, između ostalih, isključuju zadruge kao pravna tela koja mogu osnovati EZG, što je u suprotnosti sa Direktivom 2019/944 Evropske unije o zajedničkim pravilima za untrašnje tržište električne energije.

Ministarstvo je odbilo ZEZ-ov predlog uz obrazloženje koje ZEZ smatra neprihvatljivim, posebno u situaciji u kojoj zbog previše nepotrebnih administrativnih barijera Hrvatska dve godine od uvođenja energetskih zajednica u zakonski okvir nema nijednu registrovanu energetsku zajednicu.

Ministarstvo tvrdi da energetske zaduge ne ispunjavaju uslove da osnivaju energetske zajednice

Ministarstvo je navelo da energetska zajednica na principu zadruge ne ispunjava uslove koji se zahtevaju, a pre svega jer zadruga kao način organizovanja predstavlja zadrugare odnosno fizičke članove, i ne može da uključi lokalne zajednice i druge aktere što je potrebno da se omogući.

Cilj energetske zajednice je ostvarivanje šire društvene koristi, dodaju u Ministarstvu.

ZEZ i ostale organizacije smatraju da obrazloženje Ministarstva nema uporište u hrvatskim zakonima i relevantnoj EU Ddirektivi.

Ni u jednoj članici EU zadrugama nije onemogućeno osnivanje energetskih zajednica građana, dok su u Sloveniji energetske zajednice “rezervisane” isključivo za zadruge, navodi se u apelu.

Energetske zadruge su začetnici pokreta građanske energije

ZEZ ističe da su upravo energetske zadruge začetnici pokreta građanske energije – obnovljive energije u vlasništvu građana i lokalnih zajednica – u Evropi.

„Upravo su prve energetske zadruge, poput belgijske zadruge Ecopower i španjolske zadruge Som Energia, dale primjere poslovnih modela u energetskom sektoru koji uz korist za članove transformiraju lokalne zajednice u kojima djeluju. Energetsko zadrugarstvo je uspješna praksa stara nekoliko desetljeća koja je krenula iz zemalja poput Njemačke, Belgije, Nizozemske i Španjolske”, navodi se u apelu.

Uz ZEZ, omogućavanje zadrugama da osnivaju energetske zajednice kroz izmene Zakona podržavaju:

1. ACT Grupa
2. Armano Linta d.o.o. za regenerativnu arhitekturu
3. Energetska zadruga “Otok Krk”
4. Energetska zadruga “Apsyrtides”
5. Energetska zadruga “Drenova”
6. Energetska zadruga “Dalmacija”
7. Europska zadruga “MOBA Housing SCE”
8. Grad Cres
9. Greenpeace u Hrvatskoj
10. “KLIK” energetska zadruga
11. OTRA – Otočka razvojna agencija
12. Pašnjačka zajednica braniteljska zadruga “Eko-Gajna”
13. Pokret otoka
14. Poljoprivredna zadruga “Otok Krk”
15. Satelit edukacije za održivost i regenerativnost
16. Socijalna zadruga “Humana Nova”
17. Udruga “Bez granica”
18. Zadružna pivovara “Brlog”
19. Zadruga za etično financiranje
20. Zadruga otvorena arhitektura