Životna sredina

Svetski dan okeana – Plavoj planeti je neophodan preokret

Svetski dan okeana - Planeta okean plima i oseka se menjaju

Foto: Claudia Beer from Pixabay

Objavljeno

07.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vreme je da okean stavimo na prvo mesto. Okeani i mora pokrivaju 71 odsto površine trećeg kamena od sunca. Ogromno neistraženo prostranstvo daje boju plavoj planeti. Svakog 8. juna obeležava se Svetski dan okeana, kako bi se ukazalo na njegov značaj za život ljudi na Zemlji.

Dan okeana je predložen deklaracijom 8. juna 1992. na Zemaljskom samitu u Rio de Žaneiru. Taj događaj, zvanično Konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED), omogućio je nevladinim organizacijama da izraze svoje stavove o pitanjima životne sredine.

Donošenje deklaracije je inspirisao skup Dan okeana na Svetskom samitu – Plava planeta, kojeg je tog dana organizovao Institut za okeane Kanade i uz podršku kanadske vlade.

Neformalno obeležavanje širom sveta započeto je 2002. godine. Deceniju i po nakon samita i ponovo na inicijativu Kanade, 8. jun je 2008. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proglašen za Svetski dan okeana.

Ovogodišnja tema je poziv na promene na planeti Okean. Vreme je da okean stavimo na prvo mesto, jer zavisimo od njega, a posvećujemo mu premalo pažnje.

UN je udružio snage sa dosnosiocima odluka, naučnicima, rukovodiocima iz privatnog sektora, predstavnicima civilnog društva, autohtonim zajednicama, poznatim ličnostima i omladinskim aktivistima. Širom sveta će biti organizovan niz događaja.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres, okeanografkinje Silvija Erl i Diva Amon i glumci Lukas Bravo i Džejson Momoa će biti među govornicima koji će se obratiti svetskoj javnosti.

Život je nastao u vodi

Samo pet odsto okeana je istraženo. Do sada je identifikovano i opisano oko 226.000 morskih vrsta, a tačan broj živih bića koja nastanjuju okeane i mora je nepoznat.

Život je nastao u vodi. Okeani apsorbuju više od 90 odsto viška toplote na planeti i njihovo očuvanje je od ključnog značaja za regulaciju globalnih klimatskih ciklusa. Ekosistemi u okeanima proizvode polovinu svetskog kiseonika, sakupljaju ugljen-dioksid i najveći su rezervoar ugljenika na planeti.

Međutim, ponašanje čoveka je u značajnoj meri naštetilo okeanu. Temperatura vode kontinuirano raste od sredine osamdesetih godina prošlog veka. Naučnici navode da je glavni razlog globalno zagrevanje, odnosno klimatske promene.

Temperatura okeana je 2022. četvrti put zaredom oborila rekord. On ne može da apsorbuje istu količinu toplote kao ranije, a kiseonik i hranljive materije ne mogu da dopru do dubljih slojeva svetskog mora, čime je živi svet ugrožen.

Više od osam miliona tona plastike završi u okeanu svake godine. Čestice mikroplastike su pronađene u ribama koje žive u najdubljim delovima. Prekomeran ribolov doveo je do toga da je skoro trećina svih svetskih zaliha ribe istrošena.

Svetski lideri su se na Konferenciji UN o biodiverzitetu COP15 obavezali da će pre kraja 2030. godine staviti pod zaštitu 30 odsto kopna, voda i okeana. Trenutno je u tom statusu manje od 17 odsto kopna i osam odsto okeana.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Berlin, otpadne vode, kisnica, vodosnabdevanje

Berlin kopa rezervoare za prikupljanje kišnice

7. jun 2023. - Berlin gradi infrastrukturu za sakupljanje i skladištenje kišnice, uključujući podzemne rezervoare, i postaje grad-sunđer

Ekonomska steta zagadjenja okeana iznosiće 731 milijardu dolara do 2050. godine

Šteta od zagađenja okeana plastikom do 2050. može da dostigne 731 milijardu dolara

7. jun 2023. - Ukoliko se punjenje okeana plastičnim otpadom nastavi, potencijalna ekonomska šteta do 2050. godine iznosi ukupno 731 milijardu dolara

grad zagreb koncesija procistac otpadnih voda tomasevic

Zagreb raskinuo koncesiju za otpadne vode sa firmama E.ON i EVN

7. jun 2023. - Gradske vlasti su raskinule ugovor o koncesiji potpisan 2000. godine koji je trebalo da bude na snazi do 2028.

Opasni herbicid glifosat u evropskim rekama ne potice iz poljoprivrede

Većina opasnog herbicida u rekama ne potiče iz poljoprivrede

7. jun 2023. - Naučnici su otkrili da značajna količina herbicida glifosata u reke dolazi iz domaćinstava – iz aditiva u deterdžentima